Slovenija i Velika Britanija stavile su jučer Hrvatsku na »crvenu listu«. Odnosno, označile su je kao zemlju u kojoj je došlo do znatnijeg porasta broja novozaraženih. Dobrim su dijelom tu u pravu. Pozivaju se, naime, na najnovije podatke Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti po kojima je Hrvatska u zadnja dva tjedna zabilježila 41,7 zaraženih na 100 tisuća stanovnika. Za usporedbu, Velika Britanija u istom razdoblju bilježi 20,9 zaraženih, Njemačka 19,9, a Slovenija 12,8 na isti broj stanovnika. Medutim, u tim se projekcijama u obzir ne uzima činjenica da u ovom trenutku u Hrvatskoj boravi više stotina tisuća stranih turista koji bi trebali ući, ali nažalost ne ulaze, u ove izračune. A tim više što se ti turisti nalaze samo u obalnom dijelu Hrvatske, čemu bi svakako trebalo prilagoditi parametre po kojima se procjenjuje koliko je neka zemlja pogođena naletom korone.

Usto, nisu sva jadranska području u istoj situaciji. Na primjer, u Istri gdje ima daleko najviše stranih turista, u zadnjih nekoliko tjedana nije bio zabilježen ni jedan novozaraženi. Prvi se pojavio jučer. Tu su činjenicu shvatili i Njemačka i Švicarska koje su svoje građane istina upozorili na situaciju u našoj zemlji, ali su mjere uveli samo za one koji ljetuju u Šibensko-kninskoj i Splitsko dalmatinskoj županiji. One u Istri i Kvarneru nisu pozvali da se odmah vrate pod prijetnjom dvotjedne karantene ako se usude odbiti njihove naputke.

Međutim, oko 78.000 Slovenaca i oko 20.000 Britanaca je zajedno s Austrijancima pozvano da se odmah vrate u zemlju. Mada nije baš do kraja jasno kako je netko ugrožen ako je u Hrvatskoj smješten u privatnom smještaju, odlazi na plažu gdje drži socijalnu distancu, pojede pizzu na otvorenoj terasi, a jedini ulazak u zatvoreni prostor je odlazak u trgovinu.

Na kraju krajeva, za prvi val korone zaslužna su i austrijska skijališta čiji vlasnici nisu na vrijeme shvatili svu ozbiljnost situacije. Pa su njihovi sezonski radnici po povratku u svoje zemlje u njih, zajedno sa svojom zaradom, donijeli i koronu. Hrvatska nema zaista neki preveliki prostor da uzvrati dvjema alpskim državama na način da pozove svoje građane da ostanu kod kuće zajedno s loncem sarme, skijaškom opremom i eurima koje su planirali potrošiti za smještaj, kranjske i vučnicu. Kao prvo, udjel Hrvata u tamošnjim turizmima je relativno malen u odnosu na njihov udio u našem. Kao drugo, i kao puno važnije, austrijska i slovenska skijališta mogla bi ionako ostati prazna i bez nekakve hrvatske intervencije. Naime, čak je i epidemiološkom laiku jasno da je jedna stvar ljetovali na Jadranu u privatnom smještaju i držati distancu na plaži, a sasvim druga boraviti u alpskim pansionima i hotelčićima i jesti u malim i često natrpanim blagovaonicama. Zimski će turizam jadnije stradati nego ljetni. I puno će Slovenaca i Austrijanaca ove zime ostati kod kuće. I od straha od korone, ali i od trošenja novaca na skijanje u vremenima kada je malo tko siguran da će sutra imati posao.

Ne treba se veseliti toj izvjesnoj neprilici u koju će krajem godine upasti slovenski i austrijski zimski turizam. I zbog toga jer je jadno veseliti se tuđoj nesreći, ali i zbog toga jer će se ona preliti i na nas. Ako ove dvije zemlje zaista ozbiljno postradaju ove zime, to će rezultirati i manjim brojem dolazaka njihovih građana sljedeće godine na Jadran. I naravno, daljnjim smanjenjem našeg ionako više nego skromno izvoza u te dvije zemlje. Svijet je skup spojenih posuda. Nečiji problem nije samo njegov, nego i onih oko njega. Nitko nije izoliran od posljedica tuđe neprilike. Kako one epidemiološke, tako i one gospodarske. U takvim je situacijama uvijek bolja solidarnost i podrška, nego sebičnost i podmetanje noge. Stoga je još začudnija zadrtost Slovenije i Austrije koje ne žele priznati da epidemiološka situacija u Istri nije ista kao u srednjoj i južnoj Dalmaciji. Tim više što ovih desetak tisuća turista koji će prije vremena napustiti Hrvatsku neće bitno dodatno naštetiti našem ionako uzdrmanom turizmu, a neće ni njima puno pomoći. A iza sebe će ostaviti gorak okus da se tri bliske i u osnovi prijateljske zemlje glođu oko mrvica. Umjesto da se u ovim teškim trenucima pomažu i međusobno surađuju.