U kratkom razdoblju u kojem se moralo reagirati na posljedice epidemije korone nije kroz zakone i pravilnike mogla biti zatvorena svaka potencijalna rupa
Vlada će u predstojećem razdoblju razgovarati s poslodavcima i sindikatima o načinu na koji će se dodjeljivati potpore za očuvanje radnih mjesta za kolovoz. Ministar rada i socijalne politike Josip Aladrović već je prošlog tjedna najavio da će se proračunska sredstva pokušati usmjeriti prema onim nišama i segmentima gospodarstva koji još uvijek imaju problema s poslovanjem zbog epidemije korone. Očito da Vlada želi smanjiti izdvajanja za mjere za očuvanje zapošljavanja jer je preko 50 posto stanovništva cijepljeno te da turistički sektor postiže rezultate koji su po nekim pokazateljima čak i bolji od rekordne predkorona 2019. godine.
Aladrović je naglasio da Vlada smatra da je prošlo vrijeme očuvanja postojećih radnih mjesta, a da sada dolazi razdoblje u kojem će se stvarati nova. Ovi će pregovori sigurno biti vrlo tvrdi jer će se dvije, odnosno tri strane, sigurno vrlo tvrdo postaviti kada su u pitanju njihovi interesi. Mada ovdje Vlada zaista ima dobre argumente u dobroj turističkoj sezoni i solidnom gospodarskom rastu.
Istovremeno s pripremama za kolovoz, Hrvatski zavod za zapošljavanje ovih će se dana morati suočavati sa zahtjevima poslodavaca za srpanj. Do jučer ih je pristiglo nešto preko deset tisuća, ali prvi čovjek HUP-a Damir Zorić kaže da bi ih na kraju moglo biti i dvadesetak tisuća. Naime, dosadašnja praksa pokazuje da poslodavci najveći broj prijava šalju u zadnja dva dana. Od prijava koje su dosad stigle najveći je broj došao s adresa onih tvrtki koje se bave pružanjem smještaja te pripremom i posluživanjem hrane. Dakle u dobrom dijelu radi se o onim poslovnim subjektima koji se bave turizmom.
A turistička sezona ide jako dobro. Postoje i dalje izvjesna ograničenja, ali restorani, kafići i ini oblici poslovanja u turizmu rade punom parom. Naravno, HZZ tek treba vidjeti i proučiti sve zahtjeve koji su pristigli. Osim proračunske, ova priča ima i svoju političku dimenziju. Naime, onaj dio hrvatskih građana koji je skrpao novac i proveo tjedan ili dva na Jadranu, kojih nije previše, kao i oni koji žive u priobalju bili su svjedoci toga da se na nekim mjestima i u nekim prilikama i ne mari baš previše za fiskalizaciju. Odnosno, točnije rečeno nije da se baš uvijek i na svakom mjestu dobije račun za pizzu ili pivo koje se naruči u nekom ugostiteljskom objektu.
U općoj gunguli koja vlada na obali ni tisuće inspektora ne bi mogle utvrditi baš svaki prijestup. Naravno, nitko ne tvrdi da je na djelu opća prijevara, to je uostalom i nemoguće, ali da neki možda love u mutnom, svakako je moguće. Bilo bi zaista ružno da se pojave slučajevi da je netko neizdavanjem računa istovremeno izbjegavao uplatiti sredstva u proračun iz kojeg onda očekuje pomoć za isplatu plaća svojim radnicima. U svakom slučaju iskustva s potporama za srpanj svakako će pomoći Vladi da pronađe najbolju formulu za pomoć ugroženim djelatnostima tijekom kolovoza.
Osim fiskalizacije, problem za isplatu potpora za očuvanje radnih mjesta predstavlja i činjenica da Hrvatski zavod za zapošljavanje, koji isplaćuje potpore ne može ni na koji način provjeriti istinitost podataka koje mu poslodavci šalju. Posebno onih vezanih za broj njihovih radnika koji su ili cijepljeni, ili su preboljeli koronu, ili imaju negativan nalaz. Naime, uvjet za dobivanje pune potpore je da barem 70 posto zaposlenih u nekoj tvrtki ispunjava jedan od ova tri uvjeta. Dakle i tu postoji prostor za eventualne manipulacije. Koliko je on stvarno velik, i koliko ga je netko iskoristio, ostaje da se vidi, mada se pravi podaci možda nikada neće saznati.
U kratkom razdoblju u kojem se moralo reagirati na posljedice epidemije korone nije kroz zakone i pravilnike mogla biti zatvorena svaka potencijalna rupa. Taman da su propisi još precizniji, uvijek bi netko našao način kako prevariti državu. Ali sve u svemu, dobro je da je država reagirala i pomogla gospodarstvu. Da to nije napravila, posljedice bi bile puno teže od onih koje su okretni muljatori možda nanijeli državnom proračunu. Uostalom, ne može se baš sve zakonski propisati. Uvijek ostaje prostor u kojem svaki građanin može dokazati koliko zaista voli državu u kojoj živi. Jedan od načina je i plaćanje obveza državnom proračunu.
Zlatko Crnčec
Mjere za očuvanje radnih mjesta pred velikim promjenama
Zlatko Crnčec
25. kolovoz 2021 14:25
Foto Davor KOVAČEVIĆ
U kratkom razdoblju u kojem se moralo reagirati na posljedice epidemije korone nije kroz zakone i pravilnike mogla biti zatvorena svaka potencijalna rupa
Vlada će u predstojećem razdoblju razgovarati s poslodavcima i sindikatima o načinu na koji će se dodjeljivati potpore za očuvanje radnih mjesta za kolovoz. Ministar rada i socijalne politike Josip Aladrović već je prošlog tjedna najavio da će se proračunska sredstva pokušati usmjeriti prema onim nišama i segmentima gospodarstva koji još uvijek imaju problema s poslovanjem zbog epidemije korone. Očito da Vlada želi smanjiti izdvajanja za mjere za očuvanje zapošljavanja jer je preko 50 posto stanovništva cijepljeno te da turistički sektor postiže rezultate koji su po nekim pokazateljima čak i bolji od rekordne predkorona 2019. godine.
Aladrović je naglasio da Vlada smatra da je prošlo vrijeme očuvanja postojećih radnih mjesta, a da sada dolazi razdoblje u kojem će se stvarati nova. Ovi će pregovori sigurno biti vrlo tvrdi jer će se dvije, odnosno tri strane, sigurno vrlo tvrdo postaviti kada su u pitanju njihovi interesi. Mada ovdje Vlada zaista ima dobre argumente u dobroj turističkoj sezoni i solidnom gospodarskom rastu.
Istovremeno s pripremama za kolovoz, Hrvatski zavod za zapošljavanje ovih će se dana morati suočavati sa zahtjevima poslodavaca za srpanj. Do jučer ih je pristiglo nešto preko deset tisuća, ali prvi čovjek HUP-a Damir Zorić kaže da bi ih na kraju moglo biti i dvadesetak tisuća. Naime, dosadašnja praksa pokazuje da poslodavci najveći broj prijava šalju u zadnja dva dana. Od prijava koje su dosad stigle najveći je broj došao s adresa onih tvrtki koje se bave pružanjem smještaja te pripremom i posluživanjem hrane. Dakle u dobrom dijelu radi se o onim poslovnim subjektima koji se bave turizmom.
A turistička sezona ide jako dobro. Postoje i dalje izvjesna ograničenja, ali restorani, kafići i ini oblici poslovanja u turizmu rade punom parom. Naravno, HZZ tek treba vidjeti i proučiti sve zahtjeve koji su pristigli. Osim proračunske, ova priča ima i svoju političku dimenziju. Naime, onaj dio hrvatskih građana koji je skrpao novac i proveo tjedan ili dva na Jadranu, kojih nije previše, kao i oni koji žive u priobalju bili su svjedoci toga da se na nekim mjestima i u nekim prilikama i ne mari baš previše za fiskalizaciju. Odnosno, točnije rečeno nije da se baš uvijek i na svakom mjestu dobije račun za pizzu ili pivo koje se naruči u nekom ugostiteljskom objektu.
U općoj gunguli koja vlada na obali ni tisuće inspektora ne bi mogle utvrditi baš svaki prijestup. Naravno, nitko ne tvrdi da je na djelu opća prijevara, to je uostalom i nemoguće, ali da neki možda love u mutnom, svakako je moguće. Bilo bi zaista ružno da se pojave slučajevi da je netko neizdavanjem računa istovremeno izbjegavao uplatiti sredstva u proračun iz kojeg onda očekuje pomoć za isplatu plaća svojim radnicima. U svakom slučaju iskustva s potporama za srpanj svakako će pomoći Vladi da pronađe najbolju formulu za pomoć ugroženim djelatnostima tijekom kolovoza.
Osim fiskalizacije, problem za isplatu potpora za očuvanje radnih mjesta predstavlja i činjenica da Hrvatski zavod za zapošljavanje, koji isplaćuje potpore ne može ni na koji način provjeriti istinitost podataka koje mu poslodavci šalju. Posebno onih vezanih za broj njihovih radnika koji su ili cijepljeni, ili su preboljeli koronu, ili imaju negativan nalaz. Naime, uvjet za dobivanje pune potpore je da barem 70 posto zaposlenih u nekoj tvrtki ispunjava jedan od ova tri uvjeta. Dakle i tu postoji prostor za eventualne manipulacije. Koliko je on stvarno velik, i koliko ga je netko iskoristio, ostaje da se vidi, mada se pravi podaci možda nikada neće saznati.
U kratkom razdoblju u kojem se moralo reagirati na posljedice epidemije korone nije kroz zakone i pravilnike mogla biti zatvorena svaka potencijalna rupa. Taman da su propisi još precizniji, uvijek bi netko našao način kako prevariti državu. Ali sve u svemu, dobro je da je država reagirala i pomogla gospodarstvu. Da to nije napravila, posljedice bi bile puno teže od onih koje su okretni muljatori možda nanijeli državnom proračunu. Uostalom, ne može se baš sve zakonski propisati. Uvijek ostaje prostor u kojem svaki građanin može dokazati koliko zaista voli državu u kojoj živi. Jedan od načina je i plaćanje obveza državnom proračunu.