Vlada je u jučer utvrdila prijedlog rebalansa ovogodišnjeg proračuna, što odražava dobru vijest kada je u pitanju punjenje državne kase. Dakle, ukupni prihodi državnog proračuna bit će 26,6 milijardi eura. To je čak za milijardu i 700 milijuna eura više od onog što se planiralo kada se pripremao ovogodišnji proračun. A kako rastu prihodi, tako će biti povećani i rashodi. Sada će oni biti na razini od 28,1 milijardu eura, što je za milijardu i 400 milijuna eura više od planiranog. Vlada ovim rebalansom želi ispuniti političke obveze, među kojima su daljnja pomoć građanima, indeksacija mirovina, olakšavanje teškoća zbog energetske krize i obnova stradalih područja. Vlada smatra da će realni rast BDP-a u ovoj godini biti 2,2 posto, a da će glavni pokretač tog rasta biti izvoz roba i usluga. Prihodi od poreza povećavaju se za 999 milijuna eura, od čega se čak 537,1 milijun eura odnosi na povećanje dotoka novca u proračun od PDV-a. To je velikim dijelom posljedica inflacije, ali stvar je ovdje da se cijela situacija iskoristi na najbolji način. Odnosno da se, kada već postoji, što je moguće više ublaže njezine posljedice, i preokrenu se na dobrobit gospodarstva.

Istovremeno s rebalansom Vlada priprema i promjene u poreznom i mirovinskom sustavu. To će državu godišnje koštati 400 milijuna eura, a većina tog novca trebala bi završiti u džepovima zaposlenih u Hrvatskoj. Posebno se to odnosi na one s nižim primanjima. Trošak koji će imati država odnosi se na to što će ona za određeni broj radnika plaćati dio mirovinskih doprinosa.

Uglavnom, Hrvatska je sada na svojevrsnoj gospodarskoj prekretnici. Sve to ima veze i s velikim sredstvima koje Hrvatska dobiva iz europskih fondova. I to je jedna od prilika koje se nude Hrvatskoj. Ovo je definitivno jedna od najboljih strana punopravnog članstva u EU-u. Bespovratna sredstva, ako se potroše na najbolji mogući način, mogla bi biti, odnosno trebala bi biti jedan od zamašnjaka ubrzanog gospodarskog uzleta Hrvatske. Njima bi se trebao postaviti temelj za to da se ubuduće gospodarski rast događa bez obzira na to koliko Hrvatska dobiva iz Bruxellessa, već da novu vrijednost stvara njezino dinamično i efikasno gospodarstvo. Tek tada će Hrvatska imati funkcionirajuću i tržišnu ekonomiju kakvu treba imati zemlja koja želi prosperirati u 21. stoljeću.

Bilo je i prije gospodarskih prekretnica i na njima se Hrvatska često preokrenula na način koji je definitivno mogao biti bolji. Prva je bila pretvorba i privatizacija koja je završila kako je završila. I s posljedicama koje još uvijek osjećamo. Pokrenuta je bila u proljeće 1991., u samo predvečerje rata. Kada je on započeo, nije prekinuta, nego se nastavila bez obzira na to što su u tom trenutku na stotine tisuća ljudi bile na bojišnici ili su kroz nju prolazile. Naravno da je privatizacija bila nužna. Hrvatska nije mogla ostati na gospodarskom modelu koji je dotad imala. Ali i način i tajming nisu bili baš najbolje odrađeni. Isti je slučaj bio s kuponskom privatizacijom. Trebalo je obeštetiti ratne stradalnike, ali su umjesto toga na tome izrasli novi tajkuni. Promjenom vlasti 2000. godine Hrvatskoj su se otvorila financijska tržišta, ali i ta je prekretnica mogla bolje završiti. Gospodarski rast u najvećoj mjeri se financirao kroz vanjsko zaduživanje, a taj je model doživio debakl nakon što se dogodila svjetska gospodarska kriza 2008. godine.

Sve u svemu, treba biti optimist. Mada puno pokazatelja govori da taj optimizam neće biti baš lako ostvariti. Ali opet, ne može se samo tako baciti koplje u trnje. Istina jest da je Hrvatska imala i dosta šteta ulaskom u EU, ali za većinu njih sama je kriva. Koliko god se to ponekad koristi u dnevnopolitičke svrhe, istina jest da se Hrvatska nalazi u ekskluzivnom ekonomskom klubu. Ponajviše zbog ulaska u eurozonu. Time smo se zaista u punoj mjeri vratili u Europu, zbog čega smo se, među ostalim, i odvojili od Jugoslavije. Sad bi bio red da konačno i sebi i drugima dokažemo da tamo i spadamo. I rebalans proračuna i posebno porezna reforma, odnosno njezini rezultati pokazat će vrlo brzo ide li Hrvatska u pravom ekonomskom smjeru. Stanje u proračunu daje razloga za neki optimizam.