Otkada je Hrvatske, otada je i muke po hrvatskoj brodogradnji. Mijenjale su se vlade, ali lijek za ozdravljenje hrvatskih škverova nijedna nije uspjela pronaći. Rezultat svega je porazan – hrvatska brodogradnja je na umoru.
Što nikako nije dobro s obzirom na to da je riječ o tradiciji, i to proizvodnoj tradiciji koju treba čuvati i sačuvati. Malo toga je ostalo kada je riječ o proizvodnim djelatnostima, a među tim malo je i brodogradnja čija je sudbina krajnje neizvjesna. Kada je riječ o sjevernojadranskim škverovima, Uljanik je na izdisaju, a bio je ponos Istre i Hrvatske. U vijestima se Uljanik ne spominje po dobru i umjesto da u medijima čitamo o isporuci nekog broda, čitamo o izjavama aktera i svjedoka na riječkom sudu. Što se tiče »3. maja«, činilo se da je ovaj riječki ponos izbjegao najgore jer je i njemu prijetila sudbina Uljanika nakon što je pulska tvrtka preuzela riječku kako bi je spasila. Malo je nedostajalo da potonu obje.
Trenutno se relativno dobro drži jedino remontno brodogradilište »Viktor Lenac« u Martinšćici. Barem kada je riječ o poslovnoj bilanci. Ni tamo nisu cvjetale ruže pa se protiv najcrnjeg scenarija i sredinom 2000-ih borila vlada i tadašnji premijer Ivo Sanader. Danas kada se spomene Sanader, asocijacije su isključivo negativne i svi njegovo ime vežu uz Remetinec i brojne sudske procese protiv bivšeg premijera nakon što je on naprasno dao ostavku, zahvalio na suradnji i rekao doviđenja. No, činjenica je da se upravo Sanader svim silama trudio da »Viktor Lenac« ne potone u stečajnom postupku. Poručivao je 2007. godine Sanader da vlada i on osobno jamče da nitko od radnika neće završiti na ulici i da će »Viktor Lenac« i dalje proizvoditi jer je riječ o velikom hrvatskom brodogradilištu s te 2007. godine više od 110 godina tradicije koje je promicalo hrvatsku brodogradnju u svijetu. Sanader nije dvojio da je »Viktor Lenac« hrvatski brend u svijetu koji zaslužuje biti spašen. I bilo je tako. Rezultat je taj da »Viktor Lenac« radi, sklapa poslove i bilježi pozitivne poslovne rezultate.
Krajem prošle godine poslovna bilanca je pokazala da je u prvih devet mjeseci 2023. godine »Lenac« nadmašio ukupne prihode iz 2022. godine, a koji su bili rekordni i iznosili su 64,76 milijuna eura ukupnih prihoda. Za tih prvih devet mjeseci bruto dobit iznosila je gotovo sedam milijuna eura.
Jedan od razloga uspješnog poslovanja je i kvaliteta odrađenih radova u Martinšćici, a da je tome tako, svjedoči 20-godišnja suradnja s Američkom ratnom mornaricom. Može se o toj činjenici pričati i ovako i onako, ali teško da bi pragmatični Amerikanci tako osjetljiv posao dodijelili nekom brodogradilištu, a da ga to brodogradilište ne može odraditi na vrhunskoj razini. U tih više od 20 godina biznisa s Uncleom Samom inkasirano je više od 200 milijuna dolara. S tim da je »Lenac« na taj način dobio referencu pouzdanog partnera na najzahtjevnijim poslovima koja je boldiranim slovima označila škver u Martinšćici kada je riječ o remontnim brodogradilištima. Da će se ono što je dobro itekako nastaviti, svjedoči i posjet nove američke veleposlanice Nathalie Rayes koja je imala potrebu posjetiti škver u kojemu se dulje od dva desetljeća popravljaju brodovi američke ratne mornarice. Pametan diplomat bit će pažljiv u svakom trenutku i diplomatske izjave su vrlo često odmjerene. Ali upravo 20-godišnja suradnja svjedoči o tome da riječi nove američke veleposlanice u Hrvatskoj su sve, samo ne prigodničarske.
Ona se u kostrenskom škveru i sama uvjerila, kako je rekla, u »Lenčev« zlatni standard među brodogradilištima na Jadranu. Teško da bi američki brodovi dolazili na remont u sjevernojadranski škver da to nije tako. Kao što ne bi dolazili da »Viktor Lenac« ne može odraditi posao na najvišoj razini, bez obzira na to što je riječ o dvije NATO članice. Tu je još jedan benefit kada je riječ o hrvatskom gospodarstvu.
Škver ostvaruje značajne prihode, a šalje se i poruka da su brodogradnja i remontna brodogradnja itekako bitne gospodarske grane i svaka bi vlast kojoj je stalo do hrvatskog proizvodnog gospodarstva tu činjenicu trebala imati na pameti. Jer ono što se razvijalo stoljećima ne smije stati. Jer, ako stane, Hrvatska će izgubiti dio identiteta.
Kanoćal
Brodogradnja je identitet
Damir Cupać
13. veljača 2024 07:37
Foto SREĆKO NIKETIĆ/PIXSELL
Ono što se razvijalo stoljećima ne smije stati
Otkada je Hrvatske, otada je i muke po hrvatskoj brodogradnji. Mijenjale su se vlade, ali lijek za ozdravljenje hrvatskih škverova nijedna nije uspjela pronaći. Rezultat svega je porazan – hrvatska brodogradnja je na umoru.
Što nikako nije dobro s obzirom na to da je riječ o tradiciji, i to proizvodnoj tradiciji koju treba čuvati i sačuvati. Malo toga je ostalo kada je riječ o proizvodnim djelatnostima, a među tim malo je i brodogradnja čija je sudbina krajnje neizvjesna. Kada je riječ o sjevernojadranskim škverovima, Uljanik je na izdisaju, a bio je ponos Istre i Hrvatske. U vijestima se Uljanik ne spominje po dobru i umjesto da u medijima čitamo o isporuci nekog broda, čitamo o izjavama aktera i svjedoka na riječkom sudu. Što se tiče »3. maja«, činilo se da je ovaj riječki ponos izbjegao najgore jer je i njemu prijetila sudbina Uljanika nakon što je pulska tvrtka preuzela riječku kako bi je spasila. Malo je nedostajalo da potonu obje.
Trenutno se relativno dobro drži jedino remontno brodogradilište »Viktor Lenac« u Martinšćici. Barem kada je riječ o poslovnoj bilanci. Ni tamo nisu cvjetale ruže pa se protiv najcrnjeg scenarija i sredinom 2000-ih borila vlada i tadašnji premijer Ivo Sanader. Danas kada se spomene Sanader, asocijacije su isključivo negativne i svi njegovo ime vežu uz Remetinec i brojne sudske procese protiv bivšeg premijera nakon što je on naprasno dao ostavku, zahvalio na suradnji i rekao doviđenja. No, činjenica je da se upravo Sanader svim silama trudio da »Viktor Lenac« ne potone u stečajnom postupku. Poručivao je 2007. godine Sanader da vlada i on osobno jamče da nitko od radnika neće završiti na ulici i da će »Viktor Lenac« i dalje proizvoditi jer je riječ o velikom hrvatskom brodogradilištu s te 2007. godine više od 110 godina tradicije koje je promicalo hrvatsku brodogradnju u svijetu. Sanader nije dvojio da je »Viktor Lenac« hrvatski brend u svijetu koji zaslužuje biti spašen. I bilo je tako. Rezultat je taj da »Viktor Lenac« radi, sklapa poslove i bilježi pozitivne poslovne rezultate.
Krajem prošle godine poslovna bilanca je pokazala da je u prvih devet mjeseci 2023. godine »Lenac« nadmašio ukupne prihode iz 2022. godine, a koji su bili rekordni i iznosili su 64,76 milijuna eura ukupnih prihoda. Za tih prvih devet mjeseci bruto dobit iznosila je gotovo sedam milijuna eura.
Jedan od razloga uspješnog poslovanja je i kvaliteta odrađenih radova u Martinšćici, a da je tome tako, svjedoči 20-godišnja suradnja s Američkom ratnom mornaricom. Može se o toj činjenici pričati i ovako i onako, ali teško da bi pragmatični Amerikanci tako osjetljiv posao dodijelili nekom brodogradilištu, a da ga to brodogradilište ne može odraditi na vrhunskoj razini. U tih više od 20 godina biznisa s Uncleom Samom inkasirano je više od 200 milijuna dolara. S tim da je »Lenac« na taj način dobio referencu pouzdanog partnera na najzahtjevnijim poslovima koja je boldiranim slovima označila škver u Martinšćici kada je riječ o remontnim brodogradilištima. Da će se ono što je dobro itekako nastaviti, svjedoči i posjet nove američke veleposlanice Nathalie Rayes koja je imala potrebu posjetiti škver u kojemu se dulje od dva desetljeća popravljaju brodovi američke ratne mornarice. Pametan diplomat bit će pažljiv u svakom trenutku i diplomatske izjave su vrlo često odmjerene. Ali upravo 20-godišnja suradnja svjedoči o tome da riječi nove američke veleposlanice u Hrvatskoj su sve, samo ne prigodničarske.
Ona se u kostrenskom škveru i sama uvjerila, kako je rekla, u »Lenčev« zlatni standard među brodogradilištima na Jadranu. Teško da bi američki brodovi dolazili na remont u sjevernojadranski škver da to nije tako. Kao što ne bi dolazili da »Viktor Lenac« ne može odraditi posao na najvišoj razini, bez obzira na to što je riječ o dvije NATO članice. Tu je još jedan benefit kada je riječ o hrvatskom gospodarstvu.
Škver ostvaruje značajne prihode, a šalje se i poruka da su brodogradnja i remontna brodogradnja itekako bitne gospodarske grane i svaka bi vlast kojoj je stalo do hrvatskog proizvodnog gospodarstva tu činjenicu trebala imati na pameti. Jer ono što se razvijalo stoljećima ne smije stati. Jer, ako stane, Hrvatska će izgubiti dio identiteta.