MATULJI Vrijednost boda komunalne naknade trebala bi značajno porasti. U kolovozu ove godine na snagu je stupio novi Zakon o komunalnom gospodarstvu prema kojem su JLS dužne donijeti program građenja komunalne infrastrukture i program održavanja komunalne infrastrukture za 2019. godinu kao i odluku o vrijednosti boda komunalne naknade do 1. prosinca 2018. godine. Upravo zato na sljedećoj sjednici Vijeća Općine Matulji, zakazanoj za 6. studenoga, bit će predloženo da vrijednost boda komunalne naknade na području Matulja bude u visini od 5,87 kuna po »kvadratu«. Vrijednost boda komunalne naknade dosad se je obračunavala mjesečno, međutim sada će se obračunavati godišnje, ali će se moći plaćati u mjesečnim obrocima. Novi zakon nalaže i da se sve što je izgrađeno mora i održavati, odnosno biti u funkcionalnom stanju što dodatno obvezuje JLS-a da brinu o javnoj infrastrukturi.

Općina Matulji dosad je imala najnižu komunalnu naknadu na području liburnijskog prstena i jednu od nižih na području PGŽ-a. Vrijednost boda komunalne naknade na mjesečnoj razini dosad je bila 0,30 kuna po kvadratu stambene površine u prvoj zoni, pa bi vrijednost boda komunalne naknade predloženim iznosom porasla za oko 50 posto, rečeno je na jučer održanoj press konferenciji u uredu načelnika Općine Matulji na kojoj su sudjelovali matuljski načelnik Mario Ćiković, pročelnica Biserka Gadžo i Ronald Puharić iz komunalnog resora Općine Matulji.

Utrošak i na investicije

Novim Zakonom o komunalnom gospodarstvu je propisano da je komunalna naknada prihod proračuna JLS koji se koristi za financiranje održavanja i građenja komunalne infrastrukture, a može se na temelju odluke predstavničkog tijela JLS koristiti i za financiranje građenja i održavanja objekata predškolskog, školskog, zdravstvenog i socijalnog sadržaja, javnih građevina sportske i kulturne namjene te poboljšanja energetske učinkovitosti zgrada u vlasništvu JLS-e, ako se time ne dovodi u pitanje mogućnost održavanja i građenja komunalne infrastrukture, objasnila je Gadžo kako će se komunalna naknada odsad moći utrošiti i na investicije a ne samo na održavanje. Gadžo je navela i kako je komunalna naknada postala javno davanje odnosno da se tretira kao porez.

Općina Matulji svojom površinom od 176 kvadratnih kilometara i s 23 naselja najveća je općina u PGŽ-u, što već dovoljno govori o potrebitoj količini održavanja komunalne infrastrukture, rekao je Ronald Puharić iz komunalnog resora Općine Matulji.

Tako je na primjer nerazvrstanom cestom od Rukavca preko Lisine do Kolivrata, trenutačno moguće prometovati motornim vozilima samo na vlastitu odgovornost, a sve kao posljedica nedovoljnih sredstava za njeno adekvatno održavanje. Proteklih godina uređivale su se nove zelene površine koje iz godine u godinu iziskuju dodatna sredstva za održavanje zelenih površina. Tako je protekle godine za održavanje zelenih površina osigurano oko 1 milijun kuna, utrošeno 99, 25 posto sredstava, dok je u ovoj godini osigurano svega 750.000 kuna. I dalje se održavaju sve planirane površine, ali s bitno manjim intenzitetom što često stvara sliku gotovo jednaku neodržavanju.

Možda je bitno spomenuti da već posljednje dvije godine nije asfaltirana niti jedna nerazvrstana cesta na području Općine Matulji. Sagledavajući stvarne potrebe održavanja komunalne infrastrukture na području Općine Matulji, procjena njenih troškova iznosi oko 7,5 milijuna kuna godišnje. Budući da je polazište za određivanje vrijednosti boda komunalne naknade procjena troškova održavanja komunalne infrastrukture iz programa održavanja komunalne infrastrukture utvrđuje se predložena vrijednost boda komunalne naknade u visini od 5,87 kuna po »kvadratu« – objasnio je Puharić.