RIJEKA Hrvatska narodna banka pokrenula je proces prisilne likvidacije nad Credo bankom »zbog utvrđenih značajnih nezakonitosti« čime je račun banke blokiran, a onda i računi brojnih komintenata, građana i pravnih osoba, među kojima ima i jedinica lokalne samouprave. Konkretno, Općini Matulji Credo banka bila je glavna poslovna banka  u kojoj Općina ima svoj glavni račun. Proračun Općine Matulji iznosi oko 60 milijuna kuna, te je vjerojatno značajni dio tog iznosa trenutno zamrznut. 

Poseban račun

Načelnik Općine Mario Ćiković jučer nije želio precizirati iznos blokiranih sredstava, kaže da je to »poslovna tajna«, no prema neslužbenim informacijama, navodno je riječ o tridesetak milijuna kuna. Ćiković je kazao da su Fini proslijedili zahtjev da se sredstva koja se od ovog trenutka uplaćuju deponiraju na poseban račun jer se kreće u otvaranje novog računa Općine, u nekoj drugoj banci, budući da je stari blokiran i izvan funkcije. Tako će sredstva koja se odsad budu uplaćivala, primjerice po osnovi komunalne naknade i drugih priljeva, biti dostupna po tom budućem novom računu Općine. Općina tako trenutno praktički kreće od nule. No, naravno, proces je tek krenuo te tek treba utvrditi hoće li se depozitari čiji depoziti nisu osigurani uspjeti namiriti, i to ovisno o omjeru imovine i obveza koje će u tzv. likvidacijskoj banci utvrditi likvidatori banke, a to su Ruža Oliverić iz DAB-a i Ivica Maloča iz HNB-a.

Smirivanje panike

 Iz te dvije institucije potvrdili su da je novac građana, fizičkih osoba, te malih poduzetnika, osiguran do iznosa od 400 tisuća kuna. Riječ je o ukupno 465 milijuna kuna u Credo banci, koji će nedvojbeno biti isplaćeni i to vrlo skoro. No, depoziti pravnih osoba – a i jedinica lokalne samouprave je pravna osoba – nisu osigurani. Sve dakle ovisi o stanju koje pokaže ta likvidacijska ili početna bilanca.

Kako su pojasnili u HNB-u i DAB-u, dvoje likvidatora sada zamjenjuju sve organe upravljanja u banci, sređuju evidenciju te pripremaju sve da dođe do što brže isplate depozita. Građani i pravne osobe koje su vjerovnici ili dužnici banke trenutno ne mogu niti do svog novca niti mogu plaćati obaveze ako ih imaju, jer društvo više ne posluje kao banka, već se prvo mora registrirati kao banka u likvidaciji te otvoriti novi račun. 

Likvidatori će napraviti tzv. likvidacijsku bilancu gdje će se vidjeti omjer imovine i obveza. Ako se, pojašnjava direktor DAB-a Vinko Radić, ispostavi da je imovina dovoljno velika da se isplate obveze, kreće se u namirenje štediša i ostalih dugovanja, pa se proces likvidacije nastavlja, dok se »ne isplati i zadnja lipa«. Ako su pak, tumači on, dugovanja veća od imovine, pokreće se stečaj. 

U HNB-u su pojasnili da se u isplatu osigurane štednje kreće ili ako nastupi institut nedostupnosti depozita ili ako se pokrene stečaj, što znači da će građani svoj novac do zakonski propisanog iznosa sigurno dobiti.