Glagoljica je više od tisuću godina prisutna u našem društvu, a s njenom se poviješću i utjecajem na hrvatsku i europsku kulturu upoznalo dvadesetak polaznika prve opatijske Školice glagoljice u Veprincu
VEPRINAC Od Bašćanske ploče do tetovaže Ivana Balića – glagoljica je više od tisuću godina prisutna u našem društvu, a s njenom se poviješću i utjecajem na hrvatsku i europsku kulturu upoznalo dvadesetak polaznika prve opatijske Školice glagoljice, što se od petka do nedjelje održala »pod ložun« u Veprincu, u organizaciji Katedre Čakavskog sabora Kornić te uz financijsku pomoć Grada Opatije. Osim same povijesti pisma, polaznici su se naučili i »glagoljati«, odnosno koristiti staroslavenskim »pismenima«, i to najraširenijim, uglatim oblikom glagoljice.
– Biti glagoljaš znači više od samog poznavanja slova, to je duh znanja, naprednosti, ali i čovječnosti. Glagoljica je obilježila tisuću godina hrvatske povijesti, a spomenici pisani ovim pismom mogu se naći diljem naše zemlje, kao i susjednih – od Makedonije preko Bosne do Slovenije. Postoji tridesetak teorija o postanku glagoljice, ali najprihvaćenija je ona o braći Konstantinu i Metodu iz Soluna, koji su pismo izmislili na poziv moravskog kneza Rastislava, kao bi smanjili utjecaj germanskih i latinskih svećenika koji su pokrštavali Slavene, objasnio je etnolog i muzeolog Damir Kremenić, koji je uz novinara Davora Žica vodio opatijsku Školicu glagoljice. Predavači koji nisu krili zadovoljstvo prvom grupom polaznika iz Opatije, ali i autentičnom atmosferom veprinačkog Starog grada i crkvice Svete Ane u kojoj su nedavno pronađeni glagoljski grafiti. Kornićarska katedra specijalizirala se za prenošenje znanja o glagoljici, a putem dugogodišnje škole u Korniću, ali i onih u Omišlju, Jurandvoru, Puntu, Žminju i na otoku Rabu, znanje o ovom staroslavenskom pismu prenijeli su na više od 1.600 polaznika.
– Postavlja se pitanje zašto bi netko učio glagoljicu, ali pravilno je pitanje – zašto netko ne bi htio učiti glagoljicu? Ona predstavlja vitalan i važan dio naše povijesti, ali i budućnosti, ne samo u turističkom smislu. Ponovni pronalazak glagoljice u modernom vremenu donio je brojne zanimljive situacije, a ona se sve češće sreće u svakodnevnom životu – od reklamnih panoa do tetovaža, zaključio je Kremenić.
