Ostali smo dosljedni sebi, bez bižuterije i ćevapčića, pa vjerujem da je to glavni razlog što iz godine u godinu na Poklon stiže između osam i deset tisuća posjetitelja, kaže Suzi Petričić. Dan je počel već na četiri ure kad se muzlo, priča Marijana Kalčić Grlaš
Privukli i strance
Usred šume na Poklonu je uređena i prava učionica opremljena modernom tehnologijom, koja umjesto zidova ima visoko drveće, a umjesto stropa plavo nebo. To je centralno mjesto za edukaciju Učkarskog sajma, na kojem su ove godine održana tri predavanja – o biologiji vukova i njihovoj pojavnosti na Učki govorio je Josip Kusak, o pretkršćanskim bogovima Tomo Vinšćak, a zanimljivo predavanje nazvano »Umjetnost zavođenja u životinjskom svijetu« održao je Duje Lisičić.
– Predavanja su zanimljiva, a i sajam ima brojnih zanimljivosti koje nas privlače svake godine. U svakom slučaju, interesantno je za pogledati, ali i za maknuti se s vrućine asfalta, kazali su Željka i Zlatko Bilandžija.
Ove godine formiran je i dječji kutak, s raznim didaktičkim igrama tematski vezanim uz učkarsko područje, koji je smješten tik uz tor sa životinjama, najveću atrakciju Učkarskog sajma kad su djeca u pitanju. Uz već »domaćina« boškarina, svoju su raskoš predstavile koze, istarska ovca pramenka te istarski tovar.
Med i marmelade
Peta godina donijela je i najveću ponudu dosad, jer na Poklonu se »stisnulo« četrdesetak izlagača, uglavnom pristiglih s učkarskih padina, koji su prezentirali svoje proizvode – od meda i marmelada, preko mesnih i mliječnih prerađevina, do prepeličjih jaja, tartufa, ljekovitog bilja i maslinova ulja. A svake godine barem jedan »novi, a stari« proizvod – dakle, nanovo promišljen tradicionalni domaći specijalitet – svoju premijeru doživi upravo na Učki.
Stavile smo bjankeriju…
Uz brojne proizvođače, centralno mjesto na Učkarskom sajmu rezervirano je za razne kulturne udruge koje prezentiraju starinske zanate i daju doživljaj »kako su živeli naši stari«.
– Prišli smo pokazat kako je nekad zgledalo živjenje, kad je dan počel već na četiri ure jutro kad su se muzle koze i krave. Stavile smo sušit »bjankeriju«, a imamo i grabje i motičicu za okopat ovo malo vrta oko nas… Donesle smo i stare »aparate«, kao što je pegla, a imamo i dječji kutak kade je karijola za se igrat i pupi. Najbitneji del je komoda na koj je slika od pira, vrčina i druge stvari, kazala je Marijana Kalčić Grlaš uime rukavačke udruge »Domoljub 1909«, koja je preslikala težački život otprije stotinu godina u današnje vrijeme.
Pored njih preradom vune bavile su se »divojke« iz »Radionice Ćićarija« iz Lanišća.
Košići za črešnji
– Ča delan? Evo, vidite i sami ča delan – košići za črešnji i smokve. Za to prvo treba nać pravo drvo – kuka je od drenjula, rebra su od kostanja, a traki su od leska. Drevo se para na traki, stavi se na ravno i blanje, tako da bude elastično i da se lakše provlači kroz rebra. Za storit jedan košić treba jedan dan, a ja san to navadil delat od svojega nonića. Počel san košići delat kad sam imel samo 15 let, rekao je Zović.
Osim među štandovima i na šankovima, živosti nije nedostajalo niti na glavnoj pozornici, na kojoj su nastupile poznate glazbene snage Istre i Kvarnera. Zabavni program otvorile su Mažoretkinje grada Opatije, a tijekom ranog poslijepodneva nastupili su i Ženska klapa »Volosko«, Kumpanija »Kosirići« iz Tinjana, Trio »Šaltin« iz Buja, dok su glavne zvijezde bili – kako ih je prozvao voditelj programa Robert Ferlin – »neuništivi« Anelidi, te Dražen Turina Šajeta. Nisu glazbenici bili jedni gosti Učkarskog sajma, jer su se posjetiteljima predstavili i svi nacionalni parkovi na području Republike Hrvatske, a svoje su štandove zaslužili i mreža škola Parka prirode Učka te Ivica Mesar iz Marije Bistrice, izrađivač drvenih dječjih igračaka koje su pod zaštitom UNESCO-a kao kulturna baština.
Široka sajamska ponuda privukla je i različite posjetitelje, od koji neki svake godine »uporno« stižu na sajam, dok su drugi Poklon »pronašli« tek prvi puta.
– Prvi put smo ovdje, i možemo reći da je stvarno jako lijepo. Poticajno je vidjeti da se ljudi još uvijek trude i rade, posebno da ulažu vrijeme u neka obiteljska zanimanja i obrte, vjerojatno i pored svog redovnog posla, kazali su Marijan Gvozdić i Željka Žeželić, dok je predsjednik Mjesnog odbora Veprinac Igor Puž – pod čijom je »ingerencijom« i opatijski dio Učke naglasio kako ga najviše fasciniraju stari zanati.
Osim za razgledavanje, Učka je idealna i za ljetno rashlađenje, a velik broj posjetitelja upravo u ovoj činjenici vidi glavni adut Učkarskog sajma.
– Lakše se diše nego uz more. Ove godine je još i dosta teplo, lani je već bilo prohladno. Ponuda je dobra, kao i organizacija, a posebno uživamo u prirodi i edukativnim predavanjima, istaknule su Ingrid Golojka te Nina i Nataša Žunić.
