Obiteljski liječnici će »na vrat« dobiti i zahtjevnu hitnu pomoć koju će morati odrađivati uz svoj osnovni posao tijekom cijele godine, što će posebno neodrživo biti u turističkoj sezoni
MALI LOŠINJ Reforma hitne medicinske pomoći, kako je predlaže Ministarstvo zdravstva, na Lošinju je dočekana s velikom zabrinutošću i opća je ocjena da se radi o drastičnom padu standarda. Naime, umjesto dosadašnje prakse gdje je hitnu službu pokrivalo četvero liječnika zaposlenih isključivo u toj službi, a po potrebi u hitnu »uskaču« i liječnici obiteljske medicine, reformom se predlaže da kompletnu hitnu službu preuzmu isključivo postojeći liječnici obiteljske medicine.
Iako izrađivači prijedloga reforme ističu da je u odnosu na dosadašnju organizaciju hitne službe cilj pacijentima omogućiti ujednačenu, brzu, učinkovitiju i kvalitetniju medicinsku pomoć, a zdravstvenim djelatnicima pružiti bolje uvjete rada i mogućnost stručnog usavršavanja, na lošinjskom otočju prijedlog je ocijenjen korakom unatrag, a liječnici s Raba su uputili i dopis na više adresa u kojem ukazuju na manjkavosti i brojna otvorena pitanja vezano za novi ustroj hitne na tom otoku.
Prijedlog reforme hitne medicinske pomoći s negodovanjem je dočekan i na Rabu, a liječnici otočne ispostave Doma zdravlja na nekoliko su adresa uputili prijedloge i ukazali na otočne specifičnosti i potrebu da ih se uvaži, a zabrinutost iskazuje i gradonačelnik Zdenko Antešić.
– Kod nas je postalo praksa da se nakon reforme zdravstva, zdravstveni standard smanji, pa se to, sudeći po prijedlogu, odnosi i na najnoviju reformu hitne medicinske pomoći.
Na otocima je upravo hitna medicinska pomoć jedan od najvažnijih vidova zdravstvene zaštite i od presudne je važnosti za pacijenta da upravo kroz hitnu bude kvalitetno zbrinut. Ako ćemo oko te vrste zdravstvene usluge raditi cirkus i mudrovati, dobro biti neće. Lokalna samouprava već sada sufinancira hitnu pomoć i umjesto da se reformom osmisli najkvalitetniji mogući model, sada se predlažu dežurstva i prenošenje obaveze hitne medicinske pomoći na liječnike obiteljske medicine. Takvim prijedlogom umanjit će se kvaliteta zdravstvene usluge u ambulantama obiteljske medicine jer će liječnici imati dodatni posao, a uz to umanjit će se i razina usluge u hitnoj medicinskoj pomoći – zaključuje gradonačelnik Antešić.
Poželjan nadstandard
Jesu li promjene u prijedlogu reforme hitne medicinske pomoći moguće ukoliko se argumenti s terena ocijene opravdanim te kako Ministarstvo obrazlaže svoj prijedlog da umjesto dosadašnje prakse po kojoj su liječnici u hitnoj radili isključivo taj posao, ubuduće to odrađuju liječnici obiteljske medicine kojima bi to uz njihovu ambulantu trebao biti dodatni rad, pitali smo u Ministarstvu zdravstva i od glasnogovornice Zore Lažete dobili odgovor u kojem se među ostalim navodi kako je Hrvatski zavod za hitnu medicinu prijedlog izradio temeljem stručnih kriterija, među kojima su broj intervencija i kadrovska raspoloživost, pri čemu se rukovodilo potrebama i specifičnostima područja.
Analizom kriterija, a uvažavajući zahtjeve Primorsko-goranske županije, Hrvatski zavod za hitnu medicinu predložio je za otok Lošinj jedan punkt »Tima 2«, koji u svom sastavu ima jednu medicinsku sestru/medicinskog tehničara, sa specijalističkim stručnim usavršavanjem iz hitne medicine i u timu s najmanje medicinskom sestrom/medicinskim tehničarom dežurstvo liječnika kao organizacijski oblik hitne medicine.
Uvažiti specifičnosti
Iz odgovora je vidljivo da Ministarstvo ustrajava u svom prijedlogu, a gradonačelnik Gari Cappelli kaže da Grad samo u ovoj godini u nastojanju da sačuva zdravstveni standard otočana iz gradskog proračuna izdvaja 1,2 milijuna kuna, a uz to s Turističkom zajednicom Grada osigurava i rad turističkih ambulanti:
– Mi se nećemo, kao što je to naprimjer slučaj kod Županijske lučke uprave, prepucavati oko nadležnosti, već ćemo učiniti sve da hitna bude pokrivena s liječnicima u toj službi kao što je bilo do sada. Dakle, bude li trebalo, pokrivat ćemo troškove službe i u međuvremenu činiti sve da se naše specifičnosti uvaže. Ne može se pisati zakon za svaku sredinu posebno, ali se pravilnicima i odredbama mogu uvažiti specifikumi i mi ćemo na tome inzistirati. Na Lošinju situacija nije kao na Krku ili Rabu, imamo ogromno područje i pet malih naseljenih otoka. Liječnik iz primarne koji je istovremeno u dežurstvu na hitnoj, u slučaju potrebe za intervencijom mora napustiti svoju ambulantu i ići na teren, naprimjer na Susak.
U međuvremenu otočani nemaju svog liječnika u ambulanti obiteljske medicine, a nema nikog ni u hitnoj, jer je liječnik na terenu! Kao otočni gradonačelnik i saborski zastupnik žestoko ću su se zalagati za uvažavanje naših posebnosti, naročito što se radi o zdravstvu, na koje smo svi posebno osjetljivi. Ako su za otočane uvažene specifičnosti vezane za prometnu povezanost, moraju biti uvažene i u zdravstvu – zaključuje Cappelli.
