Stručni skup

Počela Međunarodna lošinjska škola o alkoholizmu

Ira Cupać Marković

Pozitivna iskustva europskih zemalja kazuju da smanjenju potrošnje alkohola najviše pridonosi povećanje njegove cijene, odnosno, poreza na potrošnju alkohola, kaže dr.sc. Zoričić 



MALI LOŠINJ U Hrvatskoj je preko 240.000 alkoholičara, a kako posljedice alkoholizma trpe cijele obitelji, govori se o brojci od preko milijun ljudi, odnosno svaka četvrta obitelj ima problema s alkoholizmom.


Čak 17 tisuća ljudi godišnje bude hospitalizirano zbog alkoholizma, a sa 12,8 litra ispijenog alkohola po glavi stanovnika na samom smo vrhu neslavne ljestvice prekomjernog ispijanja alkohola, odmah iza Austrije i Češke.


Iako je alkoholizam najveći javnozdravstveni problem povezan sa psihoaktivnim tvarima, kao i unatoč činjenici da Zagrebačka alkohološka škola i tzv. Hudolinov model, ima dugu tradiciju, a klubovi liječnih alkoholičara (KLA) primjer su komunalne ili psihijatrije u zajednici, model ne funkcionira u svim županijama i lokalnim zajednicama.


Naime, zakon KLA svrstava u nevladin sektor, tj. djeluju kao udruge, pa njihovo financiranje ovisi o razumijevanju sredine u kojoj djeluju i u pravilu su marginalizirani u odnosu na druge udruge, kao i one koje se bave problemima ovisnosti o drogama.   

Sve više sudionika


U Hrvatskoj djeluje 200 KLA, od čega 78 na zagrebačkom području, a u njihov rad godišnje je uključeno preko dvije tisuće obitelji.   Ovo je tek mali dio podataka koji su se mogli čuti jučer, prvog dana VI međunarodne lošinjske škole o alkoholizmu, koja se do nedjelje održava u hotelu Aurora. Skup je okupio 120 sudionika među kojima su najbrojniji terapeuti u KLA iz cijele Hrvatske, potom članovi klubova te priznati hrvatski alkoholozi, ali i stručnjaci iz Italije, Slovenije, Srbije, BiH.

Organizatori su Hrvatski savez klubova liječenih alkoholičara (HSKLA), Hrvatski liječnički zbor – Društvo za alkoholizam i druge ovisnosti te KLA Bonaca iz Malog Lošinja, čiji je predsjednik i domaćin od prve godine održavanja Škole mr.sc. Branko Lakner, kojeg posebno raduje činjenica da se broj sudionika i predavača iz godine u godinu povećava.


Predsjednik HSKLA doc.dr.sc. Zoran Zoričić, ističe da je upravo ova lošinjska škola postala najvažnije godišnje zbivanje koje značajno doprinosi koheziji ljudi koji se bave problemima alkoholizma, prevenciji i tretmanu alkoholom uzrokovanih problema te je svojevrsni poligon za razmjenu iskustava, kao i »punjenje baterija« terapeuta, koji rade izuzetno zahtjevan posao, u kojem gratifikacija u pravilu izostaje. 


  


Skandinavski model


– Liječnici alkoholozi i terapeuti su u vrlo nezahvalnoj situaciji. Dok većina pacijenata »trči« za liječnikom i traži pomoć i terapiju, mi moramo davati sve od sebe da osobu koja prekomjerno pije ili je u pitanju neka druga ovisnost, uopće motiviramo za liječenje.


Pritom primamo psihopatologiju koju donosi ovisnik i takav je posao u kontinuitetu kroz duže vrijeme izrazito teško raditi, kaže dr.sc. Zoran Zoričić, koji na pitanje što bi najviše pridonijelo suzbijanju alkoholizma u našem društvu, odgovara: – Postoji rješenje, preuzeti modele zemalja koje su to već postigle.


Pozitivna iskustva europskih zemalja kazuju da smanjenju potrošnje alkohola najviše pridonosi povećanje njegove cijene, odnosno, poreza na potrošnju alkohola. To su među ostalim učinile skandinavske zemlje. Kod nas je godišnja potrošnja alkohola po glavi stanovnika 12,8 litara, a u Skandinaviji 5,5 litara, pojašnjava dr.sc. Zoričić te kao dodatno važan segment izdvaja prevenciju među mladima na način da ih se educira o štetnosti prekomjernog pijenja, kao i jasnoj distinkciji između kontroliranog i prekomjernog pijenja te njegovih posljedica.