VRBOVSKO Nakon što je prije nekoliko mjeseci Vlada RH svrstala projekt izgradnje skijališta »Bijela kosa« u skupinu pet najznačajnijih kontinentalnih turističkih projekata u Hrvatskoj, ovom budućem skijalištu dogodio se, dojam je, prvi ozbiljniji interes uglednog stranog ulagača.

Naime, uz pomoć nadležnih ministarstava te u suradnji s Milanom Tumarom, počasnim predsjednikom Hrvatskog skijaškog saveza, Hrvatsku je nedavno posjetio Zrinko Amerl, predstavnik potencijalnog kanadskog ulagača, obišavši skijališta Bjelolasica, Platak i Bijela Kosa.

Uz detaljan obilazak terena Amerl je, na inicijativu Milana Tumare, primljen i u Primorsko-goranskoj županiji gdje je svoja viđenja, ideje i zaključke iznio zamjeniku župana Vidoju Vujiću, pročelniku Odjela za razvoj, infrastrukturu i upravljanje projektima Hrvoju Marušiću te čelnicima Grada Vrbovsko i Općine Čavle. 

Iz dopisa koje je dostavio na adresu Županije, očigledno je da Amerl od tri skijališta s kojima se upoznao potencijalno najpogodnijim za buduće ulagače smatra upravo Bijelu kosu. Konkretnije, ističe Amerl, Bijela kosa je »napola pripremljena za prodaju, a da bi zainteresirala potencijalnog investitora trebalo bi još urediti glavnu stazu, iskrčiti i poravnati prostor za parkiralište pri dnu staze, postaviti trasu za donju žičaru te napraviti marketinški plan skijališta s jednom test sezonom«. 

  Dodatni zahtjevi

Ono što kanadski investitor traži od vlasnika prostora na kojem se nalazi buduće skijalište, a to je gradsko poduzeće Bijela kosa d.o.o. Vrbovsko, je da uredi prostor glavne staze, parkirališta i žičare te napravi početni marketinški plan rada skijališta.

Naizgled to nisu teški ni prezahtjevni zadaci, tim više što je Grad Vrbovsko prethodnih godina uložio i sredstava i rada u brojne poslove, pa je tako izgrađeno čak 11,5 kilometara pristupnih puteva do budućeg skijališta, u potpunosti je do skijališa dovedena i temeljna infrastruktura (voda, struja i telefon), a na obje planom predviđene ski staze posječena je šuma, što znači da su daljni radovi na njihovom uređenju olakšani.

Također, vrlo je važno i to što su, za razliku od ostalih skijališta, u cijelosti riješeni svi imovinsko-pravni odnosi te ishodovane lokacijska i građevinska dozvola. I tu negdje lijepim pojedinostima u ovoj priči dolazi kraj. Naime, da bi se krenulo dalje i ispunilo ono što potencijalni investitor traži, mora se realizirati predviđene poslove, odnosno uložiti nešto novca. 

  Nužna pomoć

Po grubim procjenama riječ je o 10 do 15 milijuna kuna, koje Grad Vrbovsko jednostavno – nema. Djelomično stoga što se realni godišnji proračun ovog goranskog gradića kreće oko gornje spomenute svote, a djelomično stoga što ih Grad ne može realizirati ni kroz kredite jer je proračun već opterećen s nekoliko zajmova zahvaljujući kojima su spriječili potpuno posrnuće drvoprerađivaštva te uposlili pedesetak ljudi u pilani koja djeluje u okviru gradskog Poduzetničkog centra. 

 Upravo stoga ne samo da je pred čelnicima Vrbovskog vrlo težak zadatak traženja potrebnih sredstava, već je, na žalost, lako moguće da i ova lijepa prilika za privlačenje stranog ulagača propadne. No, bude li razuma i vjere u vlastite mogućnosti, pogotovo u institucijama iznad lokalne, ponajprije državi i županiji, možda se ipak iznađe rješenje za »zemljane« radove i marketinški plan.