Pakt s Dalekim istokom

Japanci s četiri milijuna eura saniraju vinodolsko klizište

Mira Krajnović Zeljak

Japan će s četiri milijuna eura sufinancirati projekt o ublažavanju nepogoda kod odrona  zemlje i poplava u Hrvatskoj, u kojem će svoje mjesto naći i veliko vinodolsko klizište



BRIBIR  Obilne i dugotrajne kiše zime koja je na izmaku prouzročile  su niz problema lokalnom stanovništvu, a najizraženiji su klizanje tla i  propadanje prometnica kroz Vinodol. Klizišta u Vinodolu javljaju se desetljećima, svakim su danom sve veća.


No, klizanje tla nije »ekskluziva«  Vinodolske općine, već problem diljem Hrvatske.


Načelnik Ivica Crnić, odgovarajući na pitanje o sanaciji klizišta u Vinodolu, kaže da su Vlada Republike Hrvatske i Vlada Japana zaključile  ugovor o zajedničkom radu na Projektu identifikacije rizika i planiranja  korištenja zemljišta za ublažavanje nepogoda kod odrona zemlje i poplava u Hrvatskoj,  te da će se u tom projektu vjerojatno naći i vinodolsko klizište.


Petogodišnji projekt




Projekt će trajati pet godina, a japanska Vlada će ga financirati s četiri milijuna eura.


Za izvedbu projekta s hrvatske strane zadužena su   sveučilišta u Zagrebu, Splitu i Rijeci te Hrvatski geološki institut i Hrvatske vode.


Zajednička istraživačka skupina Hrvatske i Japana radit će  na razvoju upotrebe zemljišta kako bi se smanjile katastrofe uzrokovane odronjavanjem i poplavama pomoću temeljnog znanstvenog mehanizma, identifikacije rizika i praktičnog proučavanja planiranja korištenja zemljišta. Riječ je o do sada najvećem zajedničkom znanstveno-istraživačkom projektu između Hrvatske i Japana.


U Vinodolskoj općini su danas najizraženija klizišta na velikom prostoru Grižana, između sela Kostelj i Kamenjak i Kamenjak – Dolinci. Kilometar i pol četvorni je istražen, još toliko zasa je neistraženo. Manjih  klizišta ima i u drugim područjima u Vinodolskoj općini, u Bribiru i Triblju, a klizanja tla najslabije su izražena u Driveniku.


Pretpostavlja se  da je vinodolsko klizište jedno od najvećih u Europi. U njegovom sastavu tla prevladava fliš i lapor, a lizanje i eroziju potpomomažu voda,  kojom je dolina bogata te dodatni radovi na cestama i sve izraženija  gradnja. Crnić smatra da bi trebalo intenzivnije prići sanaciji vodotokova i zapuštenih izvorišta, budući da je cijelo područje Općine vodificirano i voda iz tih izvorišta ne koristi se, već odlazi u tlo. 


Studija u izradi


Vezano za provedbu ugovora između Hrvatske i Japana, na razini  države u tijeku je izrada studije koja treba pokazati težinu i potrebe sanacije klizišta, koja će se rješavati po prioritetima. Nakon toga znat će  se kada će početi sanacija tla u Vinodolu, gdje treba regulirati odvodnju  oborinskih i podzemnih voda.


Sanacija će se provesti gabionima, kamenim zidovima u žičanim mrežama, koji su vodopropusni. Pretpostavljam da će sanacija klizišta u Vinodolu trajati desetljećima, naveo je  Crnić. 


Prije dvije godine Hrvatske vode sanirale su dio klizišta u Kamenjaku  u dužini od 1,5 kilometra. Prije toga uređen je pristupni put i neki vodotoci.


– Sretni smo da su se ti problemi počeli rješavati, iako iziskuju velika  sredstva i vrijeme. Problem klizišta u Vinodolu je uistinu velik i vjerujemo da će se nakon izrade studije intenzivnije prići akciji na terenu,  zaključio je Ivica Crnić.