Hrvatski pjesnik, prevoditelj i dramski pisac Damir Šodan sakupio je  pjesme 41 hrvatskog pjesnika u antologiju znakovitog naziva »Drugom stranom – antologija suvremene hrvatske ‘stvarnosne’ poezije«, objavljene  krajem protekle godine u izdanju Naklade »Ljevak«.

U predgovoru knjige Šodan navodi da se termin »stvarnosna poezija« može pripisati Robertu Perišiću koji ga je prvi put upotrijebio pišući o pjesničkoj  knjizi Tatjane Gromače »Nešto nije u redu?« još 2000. godine.

 »Perišić sam veli kako je termin uzeo više kao tematsku odrednicu, ili  označnicu ‘garda’ negoli kao nesuđenu rodnu naljepnicu jednog žanra u  nastajanju.

Međutim, kako to s terminima već biva, atribucija ‘stvarnosno’ prenijela se vrlo brzo u prozni tabor gdje je momentalno zaživjela  namjenski sličnim, ako već ne istovrsnim životom, budući da je manje- više precizno odražavala neke novije sklonosti u tzv. hrvatskoj mladoj  prozi« – navodi Šodan u predgovoru.

On u »tvrdu jezgru« autora »stvarnosne poezije« ubraja pjesnike kao  što su, osim već spomenute Gromače, Drago Glamuzina, Tomica Bajsić,  Krešimir Pintarić i Bojan Radašinović.

Među novostima koje je donijela  »stvarnosna poezija« Šodan prepoznaje stav autora prema čitatelju koji  prestaje biti »gnom« na kojeg se gleda s visoka, već mu autor empatijski  pruža ruku kao sebi ravnom suputniku. Po kojem je ključu odabrao  pjesnike i njihove pjesme Šodan objašnjava ovim riječima:

»Namjera ovog antologičarskog pothvata mišljena je prije svega kao  pokušaj da se jednim podebljim sinhronijskim presjekom, ili rezom,  ukaže na nepobitnu činjenicu kako napokon u hrvatskoj književnosti  postoji poezija koja, rečeno jednostavnim jezikom ulice, ima – itekakve  – veze sa životom«.

Među autorima koje je Šodan sakupio u svojoj antologiji našao se i  Bojan Žižović, novinar »Glasa Istre«, kroatistica Evelina Rudan te Tatjana Gromača koja živi i radi u Istri.

Autori su u zbirci posloženi po godinama rođenja, od najstarijeg Dalibora Cvitana, do najmlađeg Marka  Pogačara.

Među autorima starije generacije izdvajamo Arsena Dedića,  Borisa Marunu, Jozefinu Dautbegović, Milu Stojića, a u srednjoj generaciji našli su se i Branko Čegec, Delimir Rešicki, Boris Dežulović, Predrag Lucić, Miljenko Jergović, Simo Mraović, Drago Glamuzina, Robert Perišić, Ervin Jahić i Slađana Bukovac. 

Novije snage, osim već spomenutih Žižovića i Pogačara, predstavljaju  i Olja Savičević Ivančević, Igor Štiks, Vlado Bulić i Ivana Simić Bodrožić.