U Krku predstavljeni uspješno kandidirani EU projekti

Bodule svrbe dlanovi: Krčani do ruralnih vila – milijunima iz EU fondova

Mladen Trinajstić

Osim privatnih inicijativa prema EU fondovima i Grad Krk očekuje da se pozitvno riješi kandidatura izgradnje kanalizacije istočnog dijela Grada kao i revitalizacije poljoprivrednih puteva u okolici Krka



KRK U baru i lapidariju »Volsonis« u srijedu je upriličena zanimljiva prezentacija uspješno kandidiranih EU projekata odnosno predstavljanje aktivnosti koje Krčani već neko vrijeme poduzimaju u dobivanju bespovratnih sredstava iz predpristupnih fondova.


Okupljanje čelništva Grada Krka, maslinarske udruge Drobnica, Centra za brdsko-planinsku poljoprivredu PGŽ i konzultantske kuće koja je (posebice privatnim poduzetnicima i ulagačima u objekte i sadržaje ruralnog turizma okupljenima oko Drobnice) pomagala u pripremi dokumentacije potrebne za kadidature projekata protekla je u optimističnim, ali i »stimulativnim« tonovima iz kojih se dalo naslutiti kako bi već stečena pozitivna iskustva, u skorijoj budućnosti, mogla rezultirati još većom navalom Bodula na fondove koji će im stajati na raspolaganju po ulasku naše zemlje u Europsku Uniju.   

Luksuzni smještaj


Goran Marević, tajnik maslinarske udruge koja je u proteklom periodu odradila dobar dio posla vezanog uz motiviranje za ulaganja u razvoj ruralnog turizma zainteresiranih Krčana kao i njihova povezivanja s ovlaštenim konzultantima naglasio je kako je prema IPARD-ovim fondovima vezanim uz ulaganja u ruralna gospodarstava do sad kandidirano 20-tak projekata, od kojih polovica s područja Grada Krka. 


– Radi se o projektima izgradnje ili obnove smještajnih objekata u ruralnim područjima, »seoskih vila« i gospodarstava u kojima bi se po realizaciji trebalo naći mjesta za tek nešto manje od 200 novih, luksuznih turisitičkih postelja, istaknuo je Marević, dodavši i kako bi očekivana realizacija tih projekata otočnom ruralnom smještaju trebala donijeti oko 3,5 milijuna bespovratnih europskih eura.




Krčki gradonačelnik Darijo Vasilić dodao je kako bi toj brojci valjalo pridodati i novac kojeg gradska uprava očekuje riješe li se pozitvno njene kandidature izgradnje kanalizacije istočnog dijela grada Krka kao i revitalizacije poljoprivrednih puteva u okolici Krka. 


   – Radi se o 1,5 milijuna eura potencijalnog novca iz EU fondova koji bi ukupnu bilancu ovdašnjih kandidatura, pretpostavimo li naravno da će projekti zadovoljiti propisane kriterije, podigli na čak 5 milijuna eura, zaključio je. 


   Predstavnici Centra za brdsko-planinsku poljoprivredu naglasili su kako su, kao i ostale županijske strukture, više no zadovoljni razinom suradnje sa svojim otočnim partnerima, posebice udrugama poput Drobnice, iz koje im gotovo svakodnevno stižu nove inicijative vezane uz »mobilizaciju znanja i kadra« na kandidiranju projekata prema predpristupnim fondovima.


Mjere 301 i 302 (na kojima su se otočani proteklih mjeseci angažirali) pokazale su da je europski novac stvaran i dostižan, samo ukoliko se iskreno i dosljedno pristupi pripremi i realizaciji projekata, naglasio je konzultant Marko Mrkalj, od kojeg smo čuli i kako je broj otočana koji su se interesirali za mogućnost korištenja EU novca bio desetorostruko veći u odnosu na broj onih koji su na koncu i kandidirali svoje poduzetničke projekte u ruralnom turizmu. 


   – Čak 60 posto kandidiranih projekata odnosi se na rekonstrukciju postojećih objekata u selima, dok se 40 posto tiče izgradnje novih sadržaja, zaključio je Mrkalj. Predstavnici Grada, ali i TZG Krka naglasili su kako će uspješni ishod kandidiranih projekata uvelike obogatiti i ojačati taj, do sad premalo korišten segment gradske i otočne turističke ponude. 



Da sve u kandidiranju projekata prema EU fondovima ne teče uvijek glatko posvjedočili su i neki od ulagača u objekte ruralnog turizma, ali i čelnici Grada. Gradionačelnik Vasilić tako je rekao kako projekti lokalnih samouprava najčešće zapinju na imovinsko-pravnim problemima, unatoč postojanju novog Zakona o cestama koji omogućava rješavanje pitanja vlasništva nad postojećim javnim cestama. No, neke nedorečenosti i dalje koče zamah ulaganja i kandidature. No, privatni ulagači uglavnom su se žalili na »falinge« i nesuklađenost pojedinih prostorno-planskih dokumenata.



  


Porast će interes


– Siguran sam da će, nakon što jednog dana bespovratan europski novac konačno doteče do otočnih ulagača u tu vrst sadržaja, porasti i broj onih koji će se odlučivati na tu vrst financiranja svojih poslovno-poduzetničkih zamisli, zaključio je gradonačelnik, naglasivši kako će sve lokalne instance svima i nadalje stajati na raspolaganju za organizacionu, papirološku i logističku podršku.