Stručnjaci pokušavaju odgovoriti na pitanje kako prevladati strah u okviru dnevnih opterećenja suvremenog čovjeka, a da pritom ostanemo svoji, te jesmo li s ukorijenjenim strahom u društvu današnjice na pragu nove epidemije
RAB Je li strah evolucijski mehanizam emocija koji je ljudskoj vrsti omogućio preživljavanje ili je pak poluga globalne manipulacije koja modernog čovjeka sprječava u realiziranju vlastite stvarnosti – pitanje je koje se nameće nakon prvog dana četvrtog Internacionalnog simpozija psihijatrije i kognitivne neuroznanosti koji se uz gostovanje eminentnih stručnjaka i zvučnih imena iz svijeta znanosti odražava u Psihijatrijskoj bolnici Rab.
Izazov duha
Prema riječima Bojana Zalara, predstojnika Psihijatrijske klinike u Ljubljani, strah je nešto što je bilo ugrađeno u čovjekovu adaptaciju i onaj tko nije imao straha, najvjerojatnije nije preživio. Strah vrlo često nema poziciju u učenju, već je urođen i dugo prisutan. Pritom, strah ima veze s anksioznošću, koja je emocija primjerenija današnjem načinu života, a koja je pritom više kočnica, nego motivacija.
Dok evolucija na neki način nagrađuje strah tako da se kroz njega uči, kod anksioznosti čovjek nerijetko ne zna čega se boji.
– Zato, kao što se to radi u psihoterapiji, anksioznost treba uvijek pretvoriti u strah jer je on prepoznatljiv i s njim se možemo suočiti kazao je Zalar.
Prema riječima Križa Katinića iz zagrebačkog Kliničkog bolničkog centra Sestara milosrdnica, suvremeni ljudi stalno su u poziciji opreza koji dovodi do napetosti, a onda u iscrpljenje, no kroz izazov duha ljudi su već u svojoj biti određeni da budu heroji.
– Bez susreta s vlastitom egzistencijom nećemo se riješiti straha – poručuje Katinić dok je ekonomist Ranko Jelić s University of Birmingham pokušao približiti europski indeks straha kroz teorije izbora.
Zato se indeks straha u Europi, kako tvrdi Jelić, razlikuje od države do države. Na to utječu dva bitna faktora: neke se zemlje naprosto osjećaju sigurnije od drugih, dok drugi faktor ovisi o društvenim i povijesnim stavovima ukorijenjenim u kolektivnu svijest pojedine zemlje.
Zvijezda prvog dana simpozija i sada već redoviti gost rapskog simpozija, znanstvenik i fizičar, Davor Pavuna sa švicarskog Tehnološkog instituta na početku svog predavanja ustvrdio je da ekonomija nije znanost, a svi predavači koji su mu prethodili, bez obzira na struku, promatraju svijet kroz tri dimenzije, što njihov »framework« smješta u, najblaže rečeno, dvadeseto stoljeće.
Pokazujući satelitske snimke Zemlje i udaljenost i odnose Zemlje i svemira u brojkama ustvrdio je da je Zemlja tek dio jedne od galaktika u kojoj je totalno zanemariva, a ljudi u takvim odnosima uopće ne postoje.
Bankaroidi i masoni
– Bankaroidi, masoni i sva ona škvadra koja priča o krizi jednostavno su ukrali svemirske brojke, samo je jedna u nizu poruka uvijek nadahnutog Pavune.
– Nije Marx izmislio komunizam, to smo znali iz fizike prije njega. Redistribucija postoji u svemiru gdje svaki atom ima svoj zadatak. Bankari su uzeli zakone fizike, ali ja ako uzmem energiju moram je i vratiti. No, bankari uzimaju vaš novac, ali ako propadne, oni će spašavati banke, a ne vas, jer vaš novac ne pripada vama – poručio je Pavuna ističući da biokemijska medicina neće izliječiti strah – koji se po njemu svodi na to da su ljudi u suštini vrlo moćni , već vraćanje fundamentalnim prirodnim zakonima.
