Mjera 302 IPARD programa treba doprinijeti provedbi ZPP-a (Zajedničke poljoprivredne politike) i drugih srodnih politika unutar opsega ulaganja u ruralna područja, a posebno povećanju prihoda korisnika iz ruralnog stanovništva kroz razvoj i diversifikaciju ruralnih aktivnosti na farmi i/ili izvan nje, stvaranju novih mogućnosti zapošljavanja kroz razvoj i diversifikaciju ruralnih aktivnosti na farmi i/ili izvan nje, očuvanju postojećih radnih mjesta, povećanju opsega usluga za stanovnike ruralnog područja i poboljšanju kvalitete usluga koje se pružaju i poboljšanju socijalne strukture u ruralnim područjima. Korisnici sredstava IPARD programa za ulaganja unutar Mjere 302 su fizičke i pravne osobe, u rangu mikro poduzeća, u sustavu PDV-a. Ulaganja unutar Mjere 302 dopuštena su za sektore: sektor ruralnog turizma; sektor tradicijski obrti; sektor izravne prodaje; sektor slatkovodne akvakulture; sektor usluga; sektor pogona za preradu na farmama, sektor proizvodnje gljiva te sektor obnovljivih izvora energije. 

    Maksimalna ukupna vrijednost prihvatljivih troškova ulaganja po projektu je 150.000 eura, osim za ulaganja u obnovljive izvore energije gdje je ograničeno na 675.000 eura. Iznos potpore će biti 50 posto ukupnog prihvatljivog ulaganja u projekt.

Da ne širimo priču na svehrvatski teritorij, lijepo je možemo ilustrirati s najrazvijenijim i najambicioznijim hrvatskim otokom – Krkom. Mjera 301 programa IPARD odnosi se na poboljšanje i razvoj ruralne infrastrukture. Kao što to stoji u propozicijama, na natječaj se mogu javiti jedinice lokalne samouprave do 10 tisuća stanovnika. Sredstva se mogu dobiti u četiri kategorije: javne nerazvrstane ceste, šumski protupožarni putovi, kanalizacijski sustav i pogoni za pročišćivanje otpadnih voda te za toplane što koriste otpad ili nusproizvode iz poljoprivrede ili šumarstva. Ono što je iznimno zanimljivo – povrat sredstava utrošenih za navedene namjene je – 100 posto. Pa se tako za nerazvrstane ceste i šumske puteve može dobiti po 3 milijuna kuna, a za kanalizaciju ili toplane po 7 milijuna. A od sedam jedinica lokalne samouprave na Krku samo su dvije tu mogućnost i iskoristile – Dobrinj i Krk. Sredstva će utrošiti na puteve i kanalizaciju te tako svoj standard dovesti na jednu znatno višu razinu. K tome zaposlit će lokalnu građevinsku operativu, kupiti potrebni materijal te ono što je najvažnije: svoriti još bolje uvjete za svekoliki razvoj. Ostalih pet jedinica to nije učinilo pa je tako na otok umjesto 70 stiglo samo 20 milijuna kuna. 

   Pojedinci hendikepirani

I dok kod institucija, odnosno jedinica lokalne samouprave možemo samo izražavati čuđenje što se nisu uključili u IPARD, kod pojedinaca je priča nešto razumljivija. Da bi se došlo u situaciju iskorištavanja sredstava iz Mjere 302 koja potiče razvoj ruralnog turizma, primjerice obnovu starih kuća i njihovo pretvaranje u turističke objekte, treba slijediti proceduru, izraditi elaborat koji traži stručnost, a cijena mu je 40 tisuća kuna, odnosno 20 jer se i u tom slučaju 50 posto sredstava vraća. I ta je mjera vrlo atraktivna jer se može »povući« do 150 tisuća eura: polovica sredstava se ne vraća, a na ostalih 50 posto se kreditira na 10 godina s kamatom od 2 posto i počekom od dvije godine. Pojedinci su u slučaju dobivanja mogućnosti za korištenje Mjere 302 hendikepirani jer samostalno jednostavno nisu u stanju napraviti takav eleborat. A na Krku nije bilo agencije koja bi ga bila u stanju napraviti. 

    – Užasno me nervira ovakvo stanje, letargija, bezvoljnost, kuknjava bez ikakve želje da se u okviru mogućeg krene u razvoj. Kriza? Je, kriza je, ali kako objasniti da potpuno nezainteresirani već godinama gledamo kako nam EU nudi milijune, a mi ih ne želimo?! Nisam se s tim više mogao miriti pa smo unutar naše maslinarske udruge »Drobnica« krenuli u sustavnu akciju kako bismo, dok još ima vremena, omogućili povlačenje IPARD-ovih sredstava, objašnjava nam Goran Marević, tajnik »Drobnice«.   

Slični principi

    A to što su učinili bilo je formiranje i osposobljavanje tima koji će izrađivati elaborate. U njega su ušli studentica treće godine Fakulteta za menadžment i turizam u Iki Jelena Šamanić te Vanesa Hržić, stručna suradnica na čitavom nizu turističkih i ekoloških projekata. Što osobnim kontaktima, što činjenicom da je jedan od najiskusnijih i najuspješnijih na poslovima suradnje s pretpristupnim fondovima EU i njihovim iskorištavanejm u čitavoj Hrvatskoj, kao instruktor je odabran Marko Mrkalj, odnosno njegova agencija Okorak smještena u Slavonskom Brodu. 

    – Jedino što mogu poručiti je – ljudi probudite se, uzmite što vam pripada – kazuje nam Mrkalj. Nemojmo si dopustiti da vrijeme prođe, jer 1. srpnja 2013. kad Hrvatska i službeno postaje dio EU je jako blizu. Ipak da vremena još ima – ima. Što se tiče mjere 302 i aktiviranja sredstava koje ona nudi, dokumentaciju bi trebalo pripremiti negdje do srpnja, a koliko će još krugova za nju biti organizirano, za sada nije potpuno poznato. Ovisi o interesu koji se istina povećava, ali je i dalje začuđujuće nizak – ističe Mrkalj. 

    O suradnicama koje je obučio na Krku ima odlično mišljenje, a kako su do sada neke projekte napravile u cijelosti, kroz sve faze, očekuje dobre rezultate, odnosno najveću moguću prolaznost. Njih su dvije k tome već danas i svojevrsni nukleus iz kojeg će se širiti sposobnost za vođenje takvih projekata – nakon ulaska u Uniju pretpristupni se fondovi gase, ali funkcionirat će vrlo slični principi bude li se željelo koristiti sredstva iz EU fondova. Dakle, stjecanjem ovih specifičnih znanja veći si broj ljudi na dugo razdoblje može riješiti probleme sa zaposlenjem. 

    – Pa baš se to i nadam – rekla nam je Jelena Šamanić, mogućnosti da na dulje vrijeme dobijem posao. Obuku smo prošli, a napravile smo i prve projekte tako da se nadam kako se sve razvija u dobrom smjeru. Do završetka studija ostale su mi još dvije godine, a sretna sam da sam možda već danas riješila problem s kojim se mnogi po okončanju studija susreću – gdje naći posao – završila je Šamanić. 

    Ima naravno mnogo »zamki« o kojima u ovom tekstu nismo progovarali jer je dobivanje IPARD-ovih sredstava podosta kompliciran, birokratiziran i pomalo zamoran proces što se žestoko sukobljava s hrvatskim mentalitetom, karakterom koji sve želi odmah, a na provjere i ispunjavanje procedure gleda s najvećim mogućim prezirom. Primjerice, da bi se koristilo Mjeru 302, dakle obnovu starine ili izgradnju objekta namijenjenog ruralnom turizmu, ni u kom se slučaju ne smije biti na područjima gdje je infrastruktura ili općenito komunalni standard na visokom nivou. Što se tiče Krka, u obzir dolazi unutrašnjost otoka.   

Krk je Amerika

Pa smo se mi iz Krka gdje smo obavili razgovor s Marevićem, otputili prema njegovom zaleđu. A to znači put od Krka prema Vrhu, Kosiću, Brusiću, Bajčiću, ma svim onim prekrasnim, idiličnim selima što su se zavukla na »kontinent«, dalje od mora i silnog šušura te gužvi koje stvaraju što veliki urbanizirani konglomerati domaćeg stanovništva i turista. Skoro pa pretopli početak ožujka prizivao je pravo proljeće i ljeto. I misli kako bi bilo divno, ma čitave godine ne tek nekoliko ljetnih meseci, provoditi u obnovljenoj starini pa… recimo upravo u Bajčiću. Nije da se u tim selima nije izgradilo i obnovilo podosta kuća, nije da nije i njih zahvatila »apartmanizacija«, ali ipak, i dalje se u tom dijelu otoka, omeđenog prometnicom što vodi do trajektne luke Valbiska, osjeća snaga i ljepota iskona. Vremena u kojem su se na Krku mise vodile na staroslavenskom jeziku, a jedino je pismo bila glagoljica. 

    A i starina ne nedostaje. Neke su gospodarski objekti, štale, ali ima i oronulih kuća, davno napuštenih, vjerojatno od obitelji što su odselile put Amerike. A danas, kad bi još samo malo volje i hrabrosti bilo – Krk je Amerika. 

    Kriza je dakle stanje duha. Materijalno gledano kriza u zemlji, u političkom, ali i fizičkom smislu jer potez kojim smo Krkom prokrstarili je skoro totalno poljoprivredno neobrađen, koja se »mrva hladna« odriče EU milijuna ni u kom slučaju ne postoji. Odnosno, kako je rekao i Mrkalj: ljudi, probudite se pa nećete valjda dopustiti da pored vas prođu sredstva koje vam netko želi darovati smo zato da biste vi i vaše obitelji bolje živjeli!