U upravi Javne ustanove Nacionalni park Plitvička jezera “peru ruke” i tvrde kako u gornjem toku Korane nije bilo nikakve devastacije, a pogotovo ne onako ozbiljne koju u svojem priopćenju spominje Hrvatsko geološko društvo.

Podsjetimo, ekspertni tim geologa je na kilometar dugom potezu snimio čak 24 prokopa na sedrenim barijerama. Sedamnaest ih je uzrokovalo sniženje razine vode u manjim jezerima, a sedam čak trajno isušilo sedam manjih jezera ukupne dužine osamsto metara. Dio sedrenog materijala uz to je, prema tvrdnjama Hrvatskog geološkog društva, iskopan i korišten kao nasip za novu pješačku stazu

Stručna voditeljica Javne ustanove Antonija Dujmović kaže kako su sporni radovi izvedeni u periodu od travnja do listopada prošle godine, kad je obnavljana pješačka staza na potezu od Novakovića Broda do Golubinjače, otvorena davne 1931. godine. Staza je, prema njenim riječima, prije dvadesetak godina potopljena zbog rasta sedre. 

– Zbog snijega i leda je 2009. godine došlo do pucanja sedrene barijere na prvom Koranskom slapu. Korana se tada povukla u svoje staro korito, o čemu imamo dva zapisnika nadzornih službi, a u više su navrata su i geolozi dolazili vidjeti što se događa – navodi Dujmović, dodajući da je nakon događaja iz 2009. ponovno postala vidljiva stara pješačka staza, koju se lani stoga odlučilo obnoviti. 

Drvena građa od koje je bila napravljena stara staza je uklonjena, a nova u duljini od 350 metara ponovno je, kako kaže, napravljena od drvenih oblica.

– Nema govora o tome da je tamo korištena ikakva mehanizacija. Uostalom, u kanjon Korane može se spustiti samo pješice. Sav materijal naši su radnici nosili na leđima, a radovi su izvedeni ručno – tvrdi Antonija Dujmović i dodaje kako sporno područje, prema Planu upravljanja NP-a, nije u zoni stroge zaštite, već u takozvanoj 3 b zoni, u kojoj su dozvoljeni određeni radovi. Na tvrdnje Hrvatskog geološkog društva o nestajanju jezerskog sustava, tvrdi kako tamo nije niti bilo jezera.

– Ništa se nije bušilo, niti otkopavalo. Eventualno je prilikom uklanjanja starih drvenih oblica moglo doći do manjih oštećenja sedre, ali se tu ne može govoriti ni o kakvoj devastaciji – zaključuje stručna voditeljica Nacionalnog parka Plitvička jezera. 

U Ministarstvu zaštite okoliša, čija je inspekcija 8. i 9. veljače bila na Plitvicama, navode kako će terenski inspekcijski nadzor obaviti čim to dopuste vremenske prilike. Pristup lokaciji tijekom prvog posjeta nije bio moguć, zbog snijega visine 60 centimetara.

– Slijedom toga, vrstu i razmjere obavljenih radova inspektori nisu mogli utvrditi. Daljnji inspekcijski nadzor uslijedit će kada to vremenski uvjeti budu dopustili, nakon čega će se moći utvrditi radi li se o mogućoj teškoj devastaciji geološke baštine Republike Hrvatske, kako su to naglasili predstavnici Hrvatskog geološkog društva, koji su Ministarstvu zaštite okoliša i prirode ukazali na navedene radove.Utvrdi li se da je zaista riječ o navedenom obliku devastacije, pokrenut će se pitanje odgovornosti za isto djelo sukladno Zakonu o zaštiti prirode – kažu u Ministarstvu.