Krčani ne prihvaćaju selektivna tumačenja pojedinih zakona kojima se odgovornost za nepravde počinjene u prethodnom sistemu »skida« s onih koji su se okoristili uživanjem poklonjenog im zemljišta
KRK Posljednju sjednicu krčkoga Gradskog vijeća, sasvim očekivano, u dobroj je mjeri obilježila tema koja zbog svog karaktera i nije bila predmetom vijećničkoga glasovanja. Najviše vremena članovi tijela predstavničke vlasti posvetili su raspravi o problematici isplate naknada za »deposjedirano« građevinsko zemljište odnosno 18,5 milijuna kuna teškim financijskim obvezama koje su »sjele za vrat« aktualnoj gradskoj vlasti nakon presude da se iz krčkog proračuna nasljednicima vlasnika zemljišta oduzetog u prethodnoj državi mora isplatiti njegova protuvrijednost (uvećana za nemale sudske i odvjetničke troškove te zakonske zatezne kamate). Točka, koje su krčki gradonačelnik Darijo Vasilić i Radmila Živanović-Čop, voditeljica Imovinsko-pravne službe, vijećnike iscrpno izvjestili o »povijesti bolesti« tog slučaja, bila je prigoda da se vijećnici deteljano upoznaju sa slučajem koji je uzdrmao temelje financijske stabilnosti Grada, ali i doveo u pitanje opstojnost razine komunalnog, društvenog i socijalnog standarda njegovih stanovnika.
Nepošteno i nedosljedno
Nakon obrazloženja pravomoćne presude Upravnog suda u Rijeci kojom su, radi isplate naknada za zamljišta oduzeta 60-ih i 80-ih godina, otvorena vrata ovršenja proračunskog novca, Vasilić je ustvrdio kako je i dalje uvjeren da se u ovom, kao i svim sličnim slučajevima u kojima se teret nadoknađivanja oduzetog zemljišta s države i tvrtki koje su ih u pravilu dobivale u posjed, stavlja isključivo na teret lokalnih jedinica radi o krajnje nepoštenom, nedosljednom, pravno problematičnom, a na koncu i netočnom tumačenju zakona.
Gradonačelnik Darijo Vasilić, iznoseći nam planove financiranja budućih proračunskih isplata s ovog osnova rekao je i kako će se jedan dio sudski »odrezanih« 18,5 milijuna morati namaknuti iz redovitih proračunskih izvora.
Krčani ne prihvaćaju selektivna tumačenja pojedinih zakona kojima se odgovornost za nepravde počinjene u prethodnom sistemu »skida« s onih koji su se okoristili uživanjem poklonjenog im zemljišta – U svakom slučaju, ono što ćemo u ovom slučaju nastojati izbjeći opterećivati i kresati bit će sredstva namijenjena održavanju dosegnutog društvenog, socijalnog ili pak komunalnog standarda građana. Ono što bi zbog ovog problema moglo patiti bit će investicije koje će, nažalost, biti prvo čega ćemo se sad, barem na neko vrijeme, svi skupa morati odreći, rekao je neformalno nam objašnjavajući svoj »sanacijski plan« prvi čovjek Grada Krka.
– Svjedočimo praksi koja u pitanje dovodi opstojnost brojnih priobalnih i otočnih lokalnih jedinica osuđenih na plaćanje grjehova prošlog državnog sustava. Grad Krk, kao uostalom i brojne dalmatinske lokalne jedinice koje su zbog svojih proračunskih kapaciteta možda čak i u još težem i nezahvalnijem položaju, nastavit će se boriti za novac svojih građana, najprije žalbom na ovakvu presudu Ustavnome sudu, a ako bude trebalo i Međunarodnom sudu za ljudska prava u Strasbourgu, ponovio je svoje javno već iznesene stavove gradonačelnik ustvrđujući kako ne shvaća i ne prihvaća »selektivna« tumačenja pojedinih zakona kojima se odgovornost za nepravde počinjene u prethodnom sistemu »skida« s onih koji su se, za razliku od lokalnih jedinica, okoristili uživanjem poklonjenog im zemljišta.
A da Krčani ovih dana raspliću svakojake konstrukcije vezane uz ovaj, ali i tri već »odrađena« slična slučaja potvrdile su rasprave tijekom kojih su se mogle nazrijeti i neke ulične špekulacije o tome tko se, s kojim razlogom, kako i kada mogao okoristiti u takvim stvarima kao i one vezane uz nagađanja tko se s kime i iz kojeg razloga dogovarao te tko, s kim i zbog čega u prošlosti nije želio pregovarati. Vijećnici su naposljetku, ne dovodeći posljedice ove presude u kontekst odgovornosti izvršne vlasti, gradonačelniku Vasiliću sugerirali da se u nastavku vođenja pravne bitke čim prije »poveže« s čelništvima svih ostalih lokalnih jedinica dovedenih u sličnu situaciju te da u suradnji s pravnim stručnjacima, ali i svima koje more slični problemi ovu problematiku pokuša izdignuti i na političku razinu. Jedini u čijim su se istupima mogle osjetiti natruhe kritike gradskoj upravi bili su HDZ-ovci. Vijećnik Dragan Buterin tako je u jednom trenutku upitao Vasilića je li nastala šteta mogla biti manja da se Grad nije odlučio na »sudovanje« već da se, u nastojanju izbjegavanja sudskih, odvjetničkih i zatezno kamatnih troškova odmah prionulo postizanju nagodbe.
Primili na znanje
Vasilić za takve sugestije ipak nije imao previše sluha ustvrđujući kako bi tek tad, i on kao gradonačelnik, ali i cijelo Gradsko vijeće sasvim sigurno bilo suočeno s opravdanim pitanjima javnosti koja bi u svijetlu takvog, milijunima kuna teškog vansudskog »događanja« zapravo dobila puno pravo propitkivati temelje na kojima bi se u privatne džepove isplaćivali silni proračunski milijuni.
– Ja na takvo nešto ipak ne bih bio spreman, zaključio je Vasilić.
Vijeće je naposljetku izvješće moglo tek »primiti na znanje«, a tema je u konačnici apsolvirana nakon Vasilićeve konstatacije kako će dugovanja u vrijednosti trećine svoga godišnjeg proračuna Grad nastojati podmiriti novcem koji bi se najvećim dijelom trebao namaknuti prodajom gradske imovine – poslovnih zgrada i građevinskog zemljišta.
