Prelazak u LAG Frankopan nije bio motiviran političkim, nego prije svega praktičnim razlozima, kaže gradonačelnik Kostelac. Ogulinski LAG već je povlačio sredstva iz EU, a lički LAG tek se uhodava
OTOČAC Nemalu pozornost izazvalo je ljetošnje istupanje Grada Otočca iz LAG-a Lika i pridruživanje LAG-u Frankopan Ogulin. Reklo bi se da takva odluka prije svega spada u domenu gospodarstva, no ona je ipak uzburkala i neke druge vode.
Nakon toga poteza spočitavalo se Otočcu da (opet) razjedinjuje Ličko-senjsku županiju jer su sve ostale njene općine i gradovi članice u LAG-u Lika. Ta kuloarska naklapanja otočki gradonačelnik Stjepan Kostelac ocijenio je zlonamjernima te ističe primjere nekih drugih županija u kojima djeluje po nekoliko LAG-ova (Lokalnih akcijskih grupa). Prelazak u Frankopan nije bio motiviran političkim, nego prije svega praktičnim razlozima.
Projekt u začetku je turistički trend difuznih hotela. – To je noviji pojam, možda je najbolje reći da je to u stvari jedna recepcija preko koje bi se nudila kompletna ponuda Gacke doline prema ciljanim grupama, prema turističkim zajednicama i agencijama turoperatorima. Razmatramo bi li to bilo moguće napraviti u Poslovnoj zoni Otočac na Špilniku, na ulaznoj čestici koja je još preostala, i tu bi onda uz takvu info recepciju bila i suvenirnica i veliko parkiralište za autobuse. Znači to ne bi bio hotel u klasičnom smislu riječi, nego recepcije gdje turisti mogu dobiti informacije gdje spavati, gdje jesti, što razgledati i slično. To je u fazi razrade i uskoro bismo išli i s tim projektom, rekao je otočki gradonačelnik.
Presudno je bilo to što je ogulinski LAG već povlačio sredstva iz EU za svoje projekte, za razliku od ličkog LAG-a koji se tek uhodava. Od 59 LAG-ova u Hrvatskoj svrstao se u 30 onih koji su prikupili maksimalan broj bodova za primjenu mjere 202. Sada s Otočcem broji 125 članova. Ono što mu daje značajnu prednost je i činjenica da dodiruje granicu Slovenije i BIH jer mu to otvara brojne mogućnosti za projekte prekogranične suradnje.
Dobrobit Otočca
– Nama je prvenstveni cilj dobrobit Otočca. U LAG Ogulin došli smo s 23 člana, a u gradu ima još nekih koji su zainteresirani pristupiti, pa će se članstvo povećavati. Već imamo rezultate jer smo dobili potporu LAG-a za projekte koje smo aplicirali za dobivanje sredstava. Dakle, što to znači biti u LAG-u? Kada smo se prijavili na natječaj Ministarstva turizma za financiranje projektiranja prijedloga projekata u području turizma i slali papirologiju, u njoj je i odluka LAG-a Frankopan da podupire takav projekt.
To je, kao prvo, već u startu prednost da bi takav projekt prošao, a drugo, kad budemo tražili novce od EU fondova za sam projekt, onda se projekt opet aplicira preko LAG-a i sam taj LAG nam donosi 30 bodova od 100 mogućih. Još ćemo 20 bodova dobiti za Strategiju razvoja grada Otočca, koju nam upravo izrađuje jedna konzultantska kuća, dok nam dopunu u LAG-u Frankopan radi konzultantica Bojana Markotić. Tako ako imate strategiju razvoja grada i članstvo u LAG-u, već imate polovicu potrebnih bodova, pojasnio nam je gradonačelnik Kostelac.
LAG Frankopan obuhvaća Ogulin, Slunj, Bosiljevo, Generalski Stol, Tounj, Josipdol, Plaški, Saborsko, Rakovicu i Cetingrad, a sada i Otočac, te je prostorno najveći u Hrvatskoj.
Zanimalo nas je koje je to prijedloge projekata Grad prijavio na aktualni natječaj Ministarstva, a gradonačelnik je naveo primjer projekta Tragom europskog smeđeg medvjeda, koji je u stvari nastavak, slobodno se može reći europske atrakcije, postojećeg medvjeđeg sirotišta u Kuterevu.
– Radi se o jednom eko-kampu s bungalovima za volontere i turiste u Kuterevu, koji je jednim dijelom proširenje i nadopuna postojećeg utočišta i volonterske postaje, a drugim dijelom bi se veći dio kampa nalazio na prostornim planom predviđenoj lokaciji iznad Kutereva u šumi. Kamp bi imao osnovna obilježja, sanitarne čvorove, prihvatni info ulaz i smještajne jedinice, a smisao kampa je boravak volontera i turista koji bi obilazili Kuterevo, Krasno i Velebit, proučavali kretanje divljih životinja i sve što je vezano uz Velebit, kaže Kostelac.
Centar za okoliš
Dodaje da ima i drugih projekata u različitim fazama i izdvaja još neke za koje do sada nismo imali prilike čuti. – Od bivšeg Zadružnog doma u centru Sinca napravili bismo Centar za zaštićeni okoliš. To je priča koja se još dorađuje, a rok za prijavu na natječaj je 4. studenog, i to je blizu. Imamo već napravljenu i neku tehničku dokumentaciju i u sklopu tog projekta bismo obnovili Dom. Tim bi se Centrom povezala kompletna zaštita okoliša u Gackoj dolini, a vezano s Naturom 2000, najvećom koordiniranom ekološkom mrežom područja očuvanja prirode, koja je sada aktualna u Europi i kod nas, i u koju bismo time ušli, otkriva nam gradonačelnik Kostelac najavivši novitete koji su se iskristalizirali u tri mjeseca obnašanja vlasti. Kazao je i da su Lešćerani pokrenuli inicijativu izgradnje-rekonstrukcije još jedne mlinice na Tonković vrilu i sada pokušavaju riješiti imovinsko-pravne odnose, u čemu čemu im Grad daje potporu, a javljaju se i neke privatne inicijative zainteresirane za mini hidroelektrane na Majerovom, Tonković i Pećina vrilu.
