Ozbiljne namjere

Poljska Satoria želi kupiti crikvenički »Jadran«

Ivor Balen

Kompletna vrhuška poljske turističke tvrtke koja ima sedam hotela s ukupno 1.500 soba u Varšavi i Krakovu boravila je jučer u Crikvenici gdje su se sastali s predstavnicima Jadrana, Grada Crikvenice i HGK



CRIKVENICA Poljska tvrtka Satoria group izrazila je želju za preuzimanjem crikveničkog hotelskog giganta Jadrana koji se nakon tri godine stečaja nalazi pred izlaskom iz financijske krize.


Jadran je u vlasništvu Republike Hrvatske koja je već najavila da je cilj privatizacija, odmah po okončanju stečaja, a Poljaci su se prvi javili. Jučer je kompletna vrhuška turističke tvrtke koja ima sedam hotela s ukupno 1.500 soba u Varšavi i Krakovu, boravila u Crikvenici gdje su se sastali s predstavnicima Jadrana, Grada Crikvenice i HGK. 


   Danuta Skalska, predsjednica uprave, izjavila je: – Imamo hotele u Poljskoj i sada je došlo vrijeme da se okrenemo inozemstvu. Zainteresirani smo za Jadran koji ima sjajnu lokaciju i objekte, a nije nevažno ni to da Poljaci vole Hrvatsku, istaknula je predstavnica uprave Satoria grupe Danuta Skalska u uvodu. 


   Da Satoria dobro posluje i da joj ovakva investicija ne bi trebala biti problem, razvidno je iz njezinih financijskih podataka. Tijekom 2012. tvrtka je imala prihode od oko 22 milijuna erua, a neto dobit od čak 10,5 milijuna. Ukupan kapital Satorije iznosi oko 105 milijuna eura.   

Zasad bez iznosa




– Prerano je govoriti o točnim iznosima, ali jako smo zainteresirani. U svakom slučaju, trebat će jako puno, a uloženo svakako treba i vratiti. Ako dođe do preuzimanja, investirali bismo onoliko koliko je potrebno da se poveća standard hotela i produži sezona. Taj produžetak nam je najvažniji segment, željeli bismo poslovati kroz cijelu godinu, a iskustvo s lječilišnim turizmom koje imamo iz Poljske pokazuje nam da bi to moglo biti moguće i ovdje, istaknuo je Andrzej Wojcik, dopredsjednik uprave za razvoj, dodavši da već imaju iskustvo potrebno za napredak Jadrana. 


– Stanje kakvo je danas u Jadranu bilo je i u našoj tvrtki kada smo je preuzimali, odnosno bili su to objekti koji se nisu mogli nositi s tržištem. Tijekom posljednjih 10 godina razvili smo investicijski program i danas imamo tri puta veću prodaju. Potrebne su naravno opsežne analize i sveobuhvatna priprema, ali takav koncept možemo primijeniti i u Hrvatskoj. Kroz naše hotele godišnje prođe milijun ljudi, a kroz Jadranove 350.000. Za pet godina taj broj bi se mogao udvostručiti, dodao je Wojcik, pojasnivši da vjeru u produžetak sezone temelje prije svega na dovođenju turista starije dobi iz Poljske, a potom i ostalih zemalja, kao i na zdravstvenom turizmu. 


   Upravo je zdravstveni turizam bio jedna od dodirnih točaka hrvatske i poljske turističke priče, a to je istaknuo i Vidoje Vujić, predsjednik Hrvatske gospodarske komore – Županijske komore Rijeka. 



S obzirom da se među hotelima koje Satoria posjeduje u Poljskoj nalaze i hoteli Portos, Atos i Aramis, logično pitanje bilo je ako će, u slučaju preuzimanja, Jadran, ili neki hotel u sklopu njega, postati – D’Artagnan.    – Nastojimo privući međunarodne brendove, to privlači turiste, odgovorio je Wojcik sa smiješkom na ovu šalu.


  


Poljski »Cro-manijaci«


– Čuo sam za ovu tvrtku ranije, a i bio sam u jednom njihovom hotelu kada sam bio u posjetu poljskom ministarstvu vanjskih poslova. Poljska nam je mnogo pomogla za putu u EU, a sada je na poduzetnicima da nastave suradnju. Drago mi je da u Poljskoj postoje i »Cro-manijaci«, udruga turista koji idu svake godine u Hrvatsku, što je dokaz da smo popularni tamo. Kao predsjednik HGK Primorsko-goranske županije bit ću izuzetno zadovoljan ako dođe do kupnje Jadrana. S obzirom da je stečajni plan prihvaćen, ne vidim nikakvog problema da se to i dogodi. Drago mi je da imate i zdravstveni turizam, jer se nastojimo pozicionirati kao regija zdravstvenog turizma, rekao je Vujić obraćajući se gostima. 


   Sastanku je prisustvovao i Marek Luzwa iz poljskog veleposlanstva u Hrvatskoj koji je u nekoliko navrata isticao kako je Poljska izuzetno napredna zemlja, oslikavši to rastom BDP-a per capita s 2.000 dolara početkom 90-ih na današnjih 20.000. 


   – Hrvatska nam je veoma važan partner iz nekoliko razloga. Imamo sličnu kulturu, jezik i istu vjeru, a i u povijesti smo imali slične probleme. Najveća ljubav među nama međutim cvjetat će kada budemo poslovno surađivali i na taj način postajali bogatiji, rekao je Luzwa.