Punat mora ostati najveći, najvažniji i najrazvijeniji nautičarski centar na Jadranu. Ipak, taj cilj nećemo postići samo kroz Marinu već i kroz ponudu i infrastrukturu koja se tiče komunalnih i turističkih vezova
PUNAT Tek je prošlo onih »stotinu dana mira«, odnosno period koji se obično za uhodavanje ostavlja novim dužnosnicima, a puntarski općinski načelnik Marinko Žic (SDP) drage je volje stao pred nas i »otvorio dušu«.
Upitan o onome što je zatekao preuzevši općinske uzde, Žic kaže kako još uvijek nema cjelovitu i potpunu sliku o stanju puntarske lokalne samouprave, ali i kako očekuje da će vrlo brzo dobiti sve informacije o »krvnoj slici« općine koju odnedavno vodi.
– Naime, kod preuzimanja vlasti angažirali smo jednu neovisnu revizorsku kuću čiji su predstavnici odmah započeli sa »seciranjem« svih općinskih papira, a sve kako bismo na početku mandata stvorili jasnu sliku o onom s čime krećemo na četverogodišnje putovanje, objašnjava načelnik koji je u lokalno-političke vode uplovio iz turističkih u kojima je, radeći u jednoj krčkoj agenciji, proveo cijeli radni vijek. Ne želim paušalno i na temelju subjektivnih dojmova ocjenjivati rad mojeg prethodnika. Za koji tjedan trebali bismo dobiti službeni revizorski izvještaj i tek ću tada moći kvalificirano reći gdje smo i što smo, obrazlaže Žic.
– Dužnost sam preuzeo na samom početku turističke sezone, u vrijeme kad više nije bilo vremena ni mjesta za neke velike i revolucionarne poduhvate i promjene, već se ponajprije trebalo posvetiti realizaciji projekata i manifestacija koje su već bile ugovorene. Tako su neki od prvih poslova s kojima sam krenuo u načelnički mandat bili vezani uz organizaciju domaćinstva festivala Melodije Istre i Kvarnera, kao i Festivala folklora. Jednako tako, dobar dio moje, energije mojih suradnika te članova novog saziva Općinskog vijeća utrošen je na provedbu konstituirajuće sjednice Vijeća. I ja, ali i dobar dio vijećnika s liste koja je dobila najviše glasova naših sumještana, novi smo u politici pa je stoga i razumljivo s kolikim smo oprezom, pažnjom i angažmanom proteklih tjedana pristupali svim onim propisanim formalnim koracima koji se moraju odraditi na početku mandata, a sve kako se ne bismo napravili kakvu »grešku u koracima« i zapleli se na formalno-pravnim pitanjima koja moraju biti odrađena. Sad polako napokon izlazimo iz tog perioda »uštelavanja« i okrećemo se konkretnom poslu i zadaćama kojih ima napretek.
Promjena će biti
Koje su to zadaće i projekti, odnosno što je ono čemu ćete idućih mjeseci poklanjati najviše pažnje?
– Teško je u par tjedana napraviti neke drastične promjene, a osobno niti ne smatram da stvari treba rješavati na nož i preko noći. Nisam pobornik promjena radi promjena te nastupanja s pozicije da treba mijenjati sve ono što su radili naši prethodnici samo zbog toga što je to nešto što su oni započeli. Naravno, nekih će promjena definitivno biti, i tu sam načistu. Tu u prvom redu mislim na prostorne planove. Pred nama su ciljane izmjene prostorno planskih dokumenata, i to u dijelu kojim će se mijenjati namjena pojedinih lokacija, odnosno zona. Tako ćemo definitivno pristupiti prenamjeni zone na kojoj je bila planirana izgradnja doma za starije i nemoćne osobe, a koja se nalazi iza zgrade osnovne škole. Taj će se planirani sadržaj izmjestiti na neku drugu, bolju lokaciju a za ovu držimo kako je smislenija za planiranje izgradnje POS-ovih stanova. Jednako tako, prionut ćemo izradi Urbanističkog plana uređenja Stare Baške, razvojnog dokumenta koji bi tom mjestu trebao dati nov razvojni zamah. Ono što nam bode oči i što ćemo zasigurno mijenjati, vezano je uz područje kampa Pila. U aktualnom Planu ta se zona naselja Punat namjenjuje hotelskoj izgradnji, a mi držimo da taj prostor ipak treba zadržati svoju dosadašnju, kampersku namjenu. Moj, ali i stav ljudi koji čine većinu u Vijeću je takav da bismo izmicanjem kampa s pozicije na kojoj desetljećima uspješno djeluje naštetili turizmu ove općine, ali i da bi implementacija sadašnjih, po nama ne baš dobrih planskih rješenja u jednom dijelu te zone mogla otvoriti vrata apartmanizaciji, dakle sadržajima koji nemaju veze s turizmom. Zadržavanje i dodatno razvijanje kamperskih sadržaja koji su godinama nepravedno i sasvim promašeno stigmatizirani kao najnekvalitetniji oblik turističke ponude, a za koje mi mislimo da su važan i nezaobilazan element puntarskog turizma ne znači i da odustajemo od jačanja receptivnih kapaciteta u hotelima. Naprotiv, čvrsto stojimo na stajalištu da ovom mjestu nedostaju kvalitetni hotelski kapaciteti te u tom smislu već za koji dan započinjemo razgovore s čelništvom tvrtke Hoteli Punat odnosno Falkensteiner koji, nije tajna, imaju svoje planove ulaganja u dizanje kvalitete i jačanja njihovih kapaciteta na ovom području.
Zajednički jezik
Jeste li otvorili dijalog i s Marinom Punat, velikim i vjerojatno najvažnijim subjektom na području Punta, odnosno je li politički angažman njenih čelnika bio smetnja komunikaciji između lokalne uprave i te tvrtke?
– Problema za sad nema i naravno da s tom tvrtkom, i ljudima koji je vode, nastojimo surađivati. Već u kampanji isticao sam da Punat jest i mora ostati najvećim, najvažnijim i najrazvijenijim nautičarskim centrom na Jadranu. Ipak, taj cilj nećemo postići samo kroz Marinu već i kroz razvijanje sadržaja, ponude i infrastrukture koji se tiču komunalnih i turističkih vezova. Ograničenja koja imamo na planu komunalnih i turističkih vezova dio su problema s kojima se također moramo uhvatiti u koštac. Moramo riješiti i probleme različitosti promišljanja načina upravljanja cjelovitim prostorom Puntarske drage do kojih je došlo na relaciji Općina Punat – Grad Krk, susjedne lokalne jedinice kojoj katastarski pripada dobar dio tog područja. Kanimo potaknuti otvoreniji dijalog s čelništvom Grada, ali i Marine, a sve kako bismo na tragu zajedničkih nastojanja očuvanja tog vrijednog prostora, ali i stvaranja uvjeta održivog gospodarskog razvoja našli zajednički jezik i rješenja koja će sve učiniti zadovoljnima. Nautički su sadržaji definitivno važni za Punat i njegovu privredu. Ipak, treba tražiti rješenja koja će zadovoljiti sve strane pa ćemo tom pitanju, kao i dubiozama koje su uzrokovali zahvati širenja kapaciteta Marine pristupati s pozicije zaštite svojih, ali i uvažavanja interesa i potreba svih ostalih subjekata kojih se te teme tiču. Nedavno je napokon oformljeno zajedničko savjetodavno tijelo Općine Punat i Grada Krka čiji bi predstavnici trebali pridonijeti smirivanju tenzija, ali i iznalaženju najoptimalnijih rješenja vezanih za buduće upravljanje tim zajedničkim prostorom. Uz krčkog dogradonačelnika Čedomira Milera i gradsku vijećnicu Darinku Brusić taj Savjet čine i naš djelatnik Anton Orlić te Tomislav Žic, ljudi čija su znanja i kompetencije sasvim sigurno na razini dostatnoj za sudjelovanje u tom tijelu i »obrani puntarskih pozicija«.
Apsolutni prioritet
Čime se najviše bavite ovih dana odnosno koji su trenutačni prioriteti rada puntarskog općinskog načelnika?
– U tijeku je raščišćavanje evidencija nanaplaćenih potraživanja Općine koja su, moram priznati, pozamašna, ali i rješavanje problematike nedostatnog prihvatnog kapaciteta dječjeg vrtića. Nedavno smo svima koji su u našim evidencijama označeni kao dužnici poslali obavijest o potrebi zatvaranja otvorenih stavki pozivajući one koji su podmirili svoja dugovanja po bilo kojoj osnovi, a koja možda nisu pravilno evidentirana u našim knjigama, da nam dostave dokaze takvih uplata. Raščišćavanje »otvorenih stavki« bitno je i važno u nastojanju transparentnog raspolaganja novcem svih poreznih obveznika s ovog područja, ali i konsolidiranju općinskih financija koje, kao i svugdje oko nas, nisu baš na razini koja bi se mogla nazvati sjajnom. Jednako tako, projekt uređenja i opremanja dodatnih prostorija Dječjeg vrtića »Lastavica« apsolutni je prioritet koji u najskorijem roku moramo riješiti s obzirom na to da nam je zbog ograničenja kapaciteta vrtića ovog ljeta čak 17-ero mališana ostalo neupisano. To je posao koji moramo završiti u najkraćem roku. U planu je i »resistematizacija« radnih mjesta i odjela u lokalnoj upravi, a sve kako bismo postali još boljim i učinkovitijiom servisom građana.
