Direktor TZ Lovrana sasvim iskreno

Vojko Brubnjak: »Šlepamo« se na staru slavu i slabosti drugih

Marina Kirigin

Cijela naša Županija funkcionira po sjevernokorejskom modelu. Već godinama postoje dva projekta, Marišćina i LNG, koja stoje na mjestu, a župan se i dalje smatra uspješnim – govori Brubnjak.



LOVRAN Pet posto više noćenja u odnosu na lanjski srpanj zabilježeno je u proteklom mjesecu u Lovranu. Broj dolazaka bio je identičan onom iz 2012. godine, a 93 posto gostiju činili su strani državljani.


Hoteli su u odnosu na lanjski srpanj imali tri posto manje gostiju, dok je obiteljski smještaj zabilježio porast broja gostiju od 12 posto, baš kao i turističko naselje Medveja gdje je evidentirano 21 posto više gostiju u odnosu na isto razdoblje 2012. godine. Dobri rezultati nastavili su se i u kolovozu. U prvih dvadeset dana u Lovranu je u odnosu na isti mjesec lani bilo sedam posto više noćenja i 12 posto više dolazaka, a baš kao i u srpnju, najbrojniji gosti su bili Nijemci, Talijani i državljani Austrije.





Struktura gostiju je čudna. Ima nekih 20-30 posto gostiju, ljudi koji imaju iskustva, novaca, koji znaju što traže. To su, recimo, dobri vanpansionski potrošači i ugostitelj koji ima kvalitetnu ponudu i uslugu od takvih potrošača može živjeti. No, da i sve ostalo u našoj zemlji funkcionira, ugostitelji bi mogli biti i bogatiji, a što je najvažnije novac bi se vrtio – ističe direktor TZ Općine Lovran, koji smatra da privatni iznajmljivači, ugostitelji, hotelijeri i svi oni na tržištu »nose križ« zbog nesposobnosti onih u javnom sektoru.



U razdoblju od početka godine pa do 19. kolovoza ostvareno je devet posto više noćenja. Ovakvim turističkim rezultatima u Lovranu zadovoljan je i direktor Turističke zajednice Lovran Vojko Brubnjak. – Ovi rezultati iznad su prosjeka Hrvatske, Kvarnera i Liburnije, što je jako dobro, no ovakav uspjeh ne leži u konkurentnosti Lovrana, već više u slabostima drugih, okolnih destinacija. Na razini Hrvatske početak srpnja obilježen je velikim padom dolazaka turista, a Lovran je upravo u tom dijelu mjeseca ostvario rezultat jednak lanjskom – objašnjava Brubnjak, koji kaže da u Lovran stižu gosti i zbog činjenice da se ne naplaćuje parkiranje kao u nekim okolnim turističkim mjestima.    

Sramotan rotor


– Lovran se »šlepa« na staru slavu, na ambijent i na banalne stvari – recimo da nemamo naplate parkinga kao što ima Opatija. Dobar dio ljudi iz Opatije dođe ovdje u privatni smještaj i onda shvati da nema naplate parkinga. Tada dolaze k nama u ured po raspored polazaka autobusa kako bi posjetili Opatiju ili otišli na plažu u Mošćeničku Dragu, ističe Brubnjak, apostrofirajući kako bi mnogi turistički subjekti bolje poslovali da imaju bolju podršku javnog sektora. 


– U svijetu najkonkurentniji turistički proizvod ima Švicarska, a Austrija je prva u svijetu po prihodu po krevetu, što znači da ima sezonu praktički dvanaest mjeseci. Moje pitanje je bi li se u te dve zemlje dogodilo rotor uoči sezone kao onaj na ulazu u Opatijsku rivijeru, šahta duž glavne ulice ili recimo dvostruko osvjetljavanje lungomara, a da pritom nikom ne padne vlas s glave. U Lovranu je dva puta osvjetljavan lungomare, a za taj novac mogli smo napraviti plažu. Tu je i vječno provincijalno hvalisanje s dva-tri posto više gostiju, noćenja, a kada je deset posto manje, onda se svi izvlače na kišu i raspored praznika. Da recimo naši (grado)načelnici s Liburnije, turistički direktori, direktori tvrtki ozbiljno postave pitanje o rotoru, o toj sramoti koja je dočekala goste na ulazu na Liburniju, možda bi se druge godine iste stvari izbjegle, a ovako će se ponoviti. Netko mora za to odgovarati jer je novac uzet kafićima, privatnom smještaju… – kritički se osvrće Brubnjak koji smatra da i promocija Kvarnera od strane Turističke zajednice nije kvalitetno odrađena. Da se štedilo na krivim stvarima, te da se zbog toga i dan danas Kvarner marketinški traži.    

Svako malo novi slogan


– Istra se »našla« već 1993.-1994. godine, a Kvarner stalno mijenja smjer kretanja pa se još danas marketinški traži. Imali smo prije nekoliko godina pokušaj brendiranja Kvarnera kao Jadranskog zaljeva ugode s wellnessom, zdravstvenim turizmom. Potrošeno je po mojim saznanjima 800.000 kuna, angažirana je marketinška agencija iz Londona, da bi nakon toga sve završilo u ladicama i vratio se slogan »Raznolikost je lijepa« – koji je promašaj jer je apstraktan. To je lutanje, diletantizam za koji opet nitko ne odgovara. U našoj županiji ne postoji pitanje odgovornosti, a dok nema odgovornosti, ne može biti ni razvoja. Cijela naša Županija funkcionira po sjevernokorejskom modelu. Već godinama postoje dva projekta, Marišćina i LNG, koja stoje na mjestu, a župan se i dalje smatra uspješnim – govori Brubnjak, ističući kako bi poanta trebala biti da javni sektor svoj posao mora početi obavljati kvalitetno, a privatni sektor biti odgovoran tržištu.