Riječ je ne samo o obnovi kulturne baštine, nego i revitalizaciji pojma drvene kuće, kaže pročelnik Konzervatorskog odjela u Gospiću Hrvoje Giaconi. Ministarstvo kulture pomoglo obnovu s 400.000 kuna
PLITVIČKI LJESKOVAC Poduzeće BAB iz Otočca, za čije se stručnjake nadaleko pročulo nakon što obnovili mlinice i još neke prateće objekte na jednome od izvora rijeke Gacke, na Majerovu vrilu u Sincu, opet su na sceni.
U Plitvičkome Ljeskovcu, skoro pa upravo na mjestu gdje se spajanjem Bijele i Crne rijeke počinju rađati Plitvička jezera, »babovci« obnavljaju jednu od zgrada iz kompleksa zvanoga Stipanov mlin.
Kako nam je rekao dipl. inž. arh. Hrvoje Giaconi, pročelnik Konzervatorskog odjela u Gospiću, radi se o poslu iz programa obnove kulturne baštine koji traje već drugu godinu i koji bi za nekoliko mjeseci trebao biti okončan.
– Taj posao započele su Ana Mlinar, etnologinja iz Zagreba i Martina Ivanuš, koja je u to vrijeme radila u gospićkome Konzervatorskom odjelu i doktorirala upravo na temu plitvičke arhitekture, kaže Giaconi i pojašnjava da se radi o obnovi jedne izgorjele stambene zgrade. Iz Ministarstva kulture u dva navrata priteklo je po 200.000 kuna (što se privatnome vlasniku malo kada i malo gdje dalo) jer se ta kuća cijeni s nekoliko aspekata.
Zgrada uz Stipanov mlin u Plitvičkome Ljeskovcu vlasništvo je umirovljenika Dušana Končara. Podignuta je na temeljima nekadašnje pilane, koja je izgrađena sredinom 19. stoljeća, a rekonstruira se i sanira prema projektu Kristine Špigl iz Karlovca, dok je nadzorni inženjer Petar Ljubić iz Otočca. Drveni stupovi i planjke su od smrekovoga i jelovog drveta, a svi spojevi spadaju u red tesarskih vezova s drvenim moždanicima – klinovima. Za pokrov je odabrana jelova i smrekova šimla u tri sloja, koja bi se trebala dovršiti, kako procjenjuju u BAB-u, do kraja kolovoza.