Projekt očivanja žejanskog i vlaškog jezika vodi Zvjezdana Vrzić, a jezik koji odumire, poznat i kao istrorumunjski imat će svoju budućnost jedino ako ga nauče djeca i zatim prenesu budućim naraštajima
ŽEJANE U fokusu petih Dana žejanskog i vlaškog jezika koji se govori na području Žejana, Šušnjevice i okolice ovog vikenda bila su djeca. Jezik koji izumire tako je dobio svoju budućnost, a to je na subotnjoj svečanosti i promociji dječjeg CD-a »Viro ku mire« ili u prijevodu »Dođi samnom« u osnovnoj školi u Žejanama istaknula i voditeljica projekta očuvanja žejanskog i vlaškog jezika Zvjezdana Vrzić.
Drugačiji od susjeda
– Službeno u lingvistici oba jezika poznata su kao istrorumunjski. Žejanski jezik visoko je ugrožen, odnosno u selu ga govori 40-tak od 130 ljudi. Dakle, nekih 30 ili 40 posto stanovništva. Razloga za takvo stanje je više, a jedan je i taj da se dogodio prekid prijenosa jezika s roditelja na djecu. Roditelji su prestali podučavati djecu, tako da su danas izvorni govornici osobe koje su starije od 50 godina. Žejanski jezik osim toga, definitivno je drugačiji od svih okolnih jezika i mnogi se zbog toga čude kako se uspio toliko stoljeća sačuvati u okružju ne sličnih, u pravilu čakavskih jezika – rekao je Robert Doričić, predsjednik Udruge »Žejane« i suradnik na projektu Očuvanje vlaškog i žejanskog jezika uoči promocije CD-a.
Učenje kroz pjesmu
– Pjesma je jedan od najboljih medija za učenje jezika. Na igraonici »Puljić« što na vlaškom znači ptičić, kroz igru, ples i likovni izričaj djecu učimo osnovama vlaškog jezika. Od 2011. godine svakog utorka imamo radionicu koja traje dva školska sata. Kada su djeca stigla gotovo ništa nisu znala, a sada već znaju brojati, pjevati… Sigurna sam da ćemo malo po malo nastaviti jezično napredovati – rekla je Viviana Brkarić koja je zaslužna za uspješno završen projekt nosača zvuka na vlaškom jeziku.
