Htjeli pa odustali

Ništa od kamenoloma u Vratima i vjetroparka u Liču

Marinko Krmpotić

Iz konačnog prijedloga Prostornog plana PGŽ-a s područja općine Fužine, točnije Zvirjaka i Kobiljaka, briše se mogućnost gradnje vjetroelektrana, a uklanja se i mogućnost daljnjeg rada kamenoloma u Vratima



FUŽINE Priča o vjetroparku na Zvirjaku i Kobiljaku jučerašnjom je sjednicom Općinskog vijeća Fužina zaključena – čini se – jednom za svagda. Naime, jednoglasnom odlukom svih članova tog tijela prihvaćen je konačni prijedlog Prostornog plana Primorsko-goranske županije u kojem se s područja općine Fužine, točnije Zvirjaka i Kobiljaka, briše mogućnost gradnje tih objekata, a isto se tako s područja Vrata uklanja mogućnost daljnjeg rada nekadašnjeg kamenoloma.


Treba podsjetiti kako je raniji saziv vlasti Općine Fužine, u trenutku dok je izgradnja vjetroelektrana na Zvirjaku i Kobiljaku bila aktualna, a talijanski investitor ulagao poprilične svote novaca u potrebnu dokumentaciju, predložio nadležnim županijskim tijelima dodavanje vjetroelektrana Zvirjak i Kobiljak u konačnu verziju plana i to kao građevina od županijskog interesa.


Tada je i Primorsko-goranska županija bila za takvo rješenje, ali je nekoliko mjeseci kasnije došlo do promjene stava pa su predlagači novog Prostornog plana PGŽ-a odbili prijedlog bivših vlasti Općine Fužine uz obrazloženje da su »sve vjetroelektrane nominalne snage veće od 500 kW od županijskog interesa, ali je neposrednom provedbom temeljem plana obuhvaćeno njih samo sedam«, a među njima očigledno nisu Zvirjak ni Kobiljak. Protiv takve se odluke ne može ništa pa je svih 11 fužinskih vijećnika prihvatilo prijedlog Prostornog plana PGŽ-a, a predsjednik Općinskog vijeća Fužine Damir Zanoškar raspravu je kraju priveo zaključkom kako je sada nužno prostorno-plansku dokumentaciju Općine Fužine usuglasiti sa županijskom dokumentacijom, a to znači brisati iz Prostornog plana Općine Fužine kamenolom u Vratima i vjetroelektrane na Zvirjaku i Kobiljaku.   

Podmirivanje obveza


Kao i prošle godine jednoglasno je donijeta odluka o prekoračenju po poslovnom računu, bolje reći zaduženju od 500. 000 kuna kod Erste banke, a tom svotom Općina Fužine prebrodit će razdoblje do završetka godine kad se proračun redovitije puni.




Kako je napomenuo načelnik Kauzlarić, na ovaj korak ide se zbog slabijeg intenziteta punjenja proračuna za ovu godinu, odnosno slabije realizacije komunalnog doprinosa i prodaje zemljišta, ali i podbačaja u realizaciji tekućih pomoći iz državnog proračuna: »Zbog toga nismo u stanju podmiriti naše obveze prema dobavljačima i ostalim korisnicima našeg proračuna pa ćemo ovim prekoračenjem po poslovnom računu premostiti manjak prihoda i ispuniti obveze«, rekao je Kauzlarić



Iako će u ovom sazivu vlast u Fužinama biti realizirana sustavom kohabitacije u kojem većinu u Vijeću imaju protivnici nezavisne političke opcije načelnika Kauzlarića, jednoglasnost je iskazana i pri prihvaćanju druge izmjene i dopune proračun koji je s 15 milijuna 419.924 kune pao na 15 milijuna 131. 844 kune, odnosno manji je za 288.080 kuna.


Pojašnjavajući ovaj blagi minus načelnik Fužina Marinko Kauzlarić rekao je kako su u odnosu na plan od 55 posto prihodi krajem lipnja bili 39 posto što nije dramatično pa vjeruje da će u drugom dijelu godine, kad je punjenje proračuna uvijek bolje, sve biti u redu.


Predsjednik Vijeća Damir Zanoškar istaknuo je kako su promjene dogovorili kroz višesatni zajednički rad te su, ne uskrativši bitnije za predviđena sredstva nikoga, pronašli prostora za tih 288.080 kuna uštede.



Dražen Starčević istaknuo je kako je protivnik zaduživanja, ali Općina Fužine i dalje je u kockarskoj situaciji i mora pozajmljivati da bi preživjela: »Minusom vraćamo minus da bismo opet išli u minus. Odnosno, pola milijuna kuna dižemo kako bismo vratili dug od pola milijuna kuna, a kad ga vratimo, opet ćemo biti dužni pola milijuna kuna«, duhovito je komentirao Starčević konstatiravši kako će pola od te svote ići za rješavanje stanja u mjesnom komunalnom poduzeću i zatraživši od načelnika Kauzlarića specifikaciju na što će ići ostalih 250.000 kuna.   

Jedini izlaz zaduživanje


Uz priloženi pisani dokument Kauzlarić mu je odgovorio kako najveći dio, točnije 140. 000 kuna ide za plaće uposlenika u općini i dječjem vrtiću, a 98.000 kuna namijenjeno je dugovima vezanim uz javne potrebe.   

Prijedlog zaduživanja, budući da drugog izlaza trenutačno nema, prihvatila je i Goranka Čebuhar (HNS) dodavši kako to nije rješenje i kako u sljedeće dvije-tri godine treba učiniti sve kako se proračun ne bi spašavao zaduživanjima i prodajom općinskog zemljišta. Kauzlarić joj je odgovorio kako će prodaje zemljišta sigurno biti i sljedećih godina jer to rade i drugi, a kad je o zaduživanju riječ, vjeruje kako će ovaj kredit vratiti već u siječnju 2014. godine, a iz kreditnih obveza u potpunosti izići tijekom 2015. godine: »Zaduživanje je trenutačno jedini način da održimo općinu, a dugovi nisu veliki.


Čim vratimo sve dugove bit ćemo u vrlo dobroj situaciji jer smo u međuvremenu, unatoč svim poteškoćama, stvorili kvalitetne uvjete za razvoj općine i stojimo daleko bolje no što vi mislite i izjavljujete po medijima«, rekao je Kauzlarić.