LIČKO LEŠĆE Imaju tek godinu dana i prave su slatke bebe, no kliještima već mogu itekako štipnuti, iako teže samo jedan gram, a dugi su tri centimetra. To su mali rakovi uzgojeni u Hrvatskom centru za autohtone vrsta riba i rakova krških voda u Ličkom Lešću. Stručnjaci Zoologijskog zavoda PMF-a Zagreb izbrojili su 1.509 račića, a tim je prebrojavanjem, mjerenjem i vaganjem službeno započeo eksperiment kojemu je cilj utvrditi optimalne uvjete za razvoj i rast plemenitih ili riječnih rakova Astacus astacus, koji su prema povijesnim izvorima autohtoni stanovnici voda Gacke.
Posebni bazeni
Naime, osim projekta uzgoja autohtone gacke potočne pastrve, koji nakon četiri godine provedbe pokazuje pun učinak mjerljiv u velikom povratku ribiča na rijeku Gacku, Centar za ribe i rakove drugu godinu provodi i projekt repopulacije autohtonog raka u krške vode Hrvatske. Na temelju dozvole nadležnog ministarstva u Stajničkoj jarugi izlovljen je određen broj ženki plemenitog raka i dopremljen u Centar, da bi se u posebnim bazenima, nabavljenima uz financijsku podršku UNDP-a, izlegli mali rakovi. U sklopu toga projekta sada se provodi dvogodišnji eksperiment, a u prvoj fazi tijekom ove godine stručni će tim Zoologijskog zavoda kontinuirano obavljati mjerenja mladih rakova kako bi utvrdili koji će načini tretiranja dati najbolje rezultate.
Osim plemenitog raka u Gacki, za pritoku Kostelku karakterističan je potočni rak ili kamenjar Austropotamobius torrentium. Također u Lici obitava i bjelonogi ili primorski rak Austropotamobius pallipes na područjima koja dreniraju Jadran. Ti su rakovi najugroženiji i 68 posto populacije u Hrvatskoj je nestalo. Namjera je da se u Centru i te vrste pokušaju uzgojiti, barem u prvoj kritičnoj godini života, kako bi se vratili u prirodna staništa, potoke i rijeke gdje ih je prema povijesnim izvorima nekoć bilo.
– Dio rakova je smješten u bazenima pod plastenicima u grijanoj vodi, a dio u vanjskim bazenima. Pretpostavka je da će u grijanim uvjetima rakovi bolje napredovati. Očekuje se i da faktor prehrane ima utjecaja na brzinu rasta rakova pa će dio jedinki pod plastenicima i dio u vanjskim bazenima dobivati hranu životinjskoga podrijetla, a dio hranu biljnoga podrijetla. Treća razina eksperimenta je gustoća u kojoj jedinke žive jer se pretpostavlja da će u manjoj gustoći brže rasti s obzirom na to da će biti manja kompeticija za prostor i hranu, rekla nam je prof. dr. sc. Ivana Maguire.
Optimalni uvjeti
Rakovi su ugrožene i prema tome zaštićene životinje, naglašava prof. Maguire, a njihov stručni tim ima sve potrebne dozvole za provedbu eksperimenta. Pošto je cilj uzgojiti rakove i vratiti ih prirodi, dio mladih plemenitih rakova djelatnici Centra u sljedećih će mjesec dana vratiti u Stajničku jarugu, kako bi ojačali populaciju iz koje su rakovi bili uzeti radi daljnjega uzgoja. S obzirom na to da je za provedbu eksperimenta potrebno 1.200 mladih rakova, bit će vraćen ostatak od 300-tinjak jedinki.
