MATULJI Želja nam je i namjera redefinirati sadašnji status mjesnih odbora, povjeriti im određene zadaće i dati određene ovlasti. Naš je stav da mjesni odbori moraju biti spona između općinske uprave i stanovnika, jer upravo oni najbolje znaju potrebe i mogućnosti ljudi na svom području. Ne trebaju nam mjesni odbori kao »ukras demokracije«, već kao partneri u definiranju i provođenju programa usmjerenih ka povećanju društvenog i komunalnog standarda, istakao je Željko Grbac, kandidat za načelnika Općine Matulji, na čijoj se Nezavisnoj listi u najužem (izbornom) timu nalaze Marijana Kalčić Grlaš i Nikolina Ćiković, na predstavljanju svog programa.

– Odluke koje se tiču Općine Matulji trebaju donositi stanovnici općine odnosno trebaju se donostiti u općini, a ne da se u Rijeci, Puli ili Zagrebu odlučuje o tome »ča je najboje storit va Zvonećoj«. Ne želimo se zatvarati u svom dvorištu, želimo biti u kontaktu sa susjednim općinama i gradovima, županijom, ministarstvima i Vladom, ali na principu ravnoprave suradnje u interesu matuljskoga kraja, obrazložio je Željko Grbac. Predstavio je sve bitne teme od kulture i sporta, preko turizma i razvoja gospodarsva, do standarda mještana naglašavajući kaka će njegov tim, uz ostalo, omogućiti da svaki mještanin općine Matulji koji ima svoje parcele može na njima za svoje potrebe izgraditi stambeni objekt, što sada nije slučaj.

– Inzistiramo na poštenom upravljanju Komunalcem d.o.o., na osnovu uloženih sredstava, a ne na temelju dogovora od prije 20 godina. Što se tiče radne zone Miklavija tu leži potencijal i zamašnjak razvoja matuljskog područja, no da nam ne bi ta »zlatna koka« izmakla treba djelovati brzo i transparentno, zaključio je Željako Grbac koji je, bez želje da kritizira dosadašnju koalicijsku vlast samo javno postavio pitanje zbog čega se, pod izlikom da novac treba čuvati za izgradnju CPZZ-a i Sportsku dvoranu nije pravovremeno kupilo Gajaniće i isplatilo Hrvatske šume u korist aktiviranja perspektivne RZ Miklavija, a nakon toga se ispostavilo da su oba ta objekta izgrađena i bez tih 32 milijuna »sačuvanog novca« koji je u međuvremenu propao u Credo banci.