Neprihvatljivo je da mi plaćamo njihove gubitke, a uvid u te gubitke nemamo. To otvara prostor raznim sumnjama. Zašto taj navodni gubitak ne pokrivaju, primjerice, dobitkom Pošte Rijeka, smatraju goranski čelnici
DELNICE » Sprema li se na području Gorskoga kotara veliko zatvaranje poštanskih ureda? Sudeći po najavama i komentarima izrečenima na posljednjoj sjednici koordinacije goranskih načelnika i gradonačelnika takav je scenarij itekako moguć, a predstavlja još jedan doprinos osiromašenju općeg standarda ovog planinskog dijela Hrvatske. Naime, prije nepune dvije godine u Vratima je zatvoren jedan od najstarijih goranskih poštanskih ureda, a početkom ove godine u Lokvama, Tršću i Prezidu dotadašnje puno radno vrijeme tamošnjih poštanskih ureda svedeno je na trosatni rad (od 8 do 11 sati), dakle manje od pola radnog vremena.
Sličan scenarij, čini se, sprema se i na području općine Mrkopalj. Kao i u nekim drugim goranskim naseljima koja su, sudeći po informacijama goranskih načelnika, predstavnici »Hrvatske pošte« posjetili te najavili smanjenje radnog vremena s osam na tri sata. Taj čin, napomenuli su pri svakom susretu s čelnicima lokalnih samouprava predstavnici »Hrvatskih pošta«, moguće je izbjeći jedino tako da im lokalna samouprava namiri cjelogodišnji gubitak koji se u prosjeku svodi na svotu od sto do 120. 000 kuna.
Lokalne samouprave, čini se, nisu spremne snositi troškove tuđih gubitaka. Načelnik Lokava Anton Mihelčić ističe kako će konačnu odluku o tom prijedlogu donijeti Općinsko vijeće Lokava, ali je stanje s proračunom takvo da on osobno ne vidi mogućnosti realizacije tog zahtjeva. Istovjetan stav zauzeli su i u Čabru gdje je, rekao nam je predstojnik Grada Čabra Zvonimir Lipovac, za normalan rad dva poštanska ureda traženo nešto više od 200.000 kuna što je za sve siromašniji čabarski proračun previše. Štoviše, čelnici goranskih općina i gradova ne samo da ne žele udovoljiti ovim traženjima već ih na jedan način smatraju i neizravnim oblikom ucjene pa je tako načelnik Ravne Gore Anđelko Florijan predložio obraćanje Vladi RH jer ovakvo ponašanje državnog poduzeća svjedoči o tome kako to poduzeće želi da ga financiraju lokalne samouprave.
U pokušaju da povećaju zaradu na bilo koji način u Hrvatskim poštama ponudili su u svojim uredima i niz drugih usluga pa su se njihovi uredi, kako je to primijetio Dragutin Crnković, pretvorili u svojevrsne trgovine mješovite robe: »Često se i divim ljudima koji tamo rade jer uz poštanske poslove moraju biti i trgovci«, kaže Crnković, a Damir Grurić naglašava kako je Općina Skrad, u želji da u što većoj mjeri pomogne poštanskom uredu u svom mjestu, svoje cjelokupno poslovanje, kao i nabavu uredskog materijala i slično, prebacila na Poštanski ured Skrad.
Za načelnika Brod Moravica Dragutina Crnkovića ovakvo je ponašanje neprihvatljivo, a negativan stav Hrvatskih pošta u njegovu se mjestu vidi i iz činjenice da državno poduzeće ni kunu ne želi uložiti u zajednički prostor gdje je smješten poštanski ured. Damir Grgurić, načelnik Općine Skrad konstatira kako bi »Hrvatske pošte« očigledno bile najsretnije kad bi i njihove uposlenike i gubitke plaćale općine i gradovi, a oni bi ubirali zaradu. Marinko Kauzlarić, načelnik Općine Fužine pita kako to da predstavnici »Hrvatskih pošta« samo iznose ukupne brojke gubitaka, a na pokušaje da se vidi što sve te gubitke čini, odgovaraju kako je to poslovna tajna: »Neprihvatljivo je da mi plaćamo njihove gubitke, a uvid u te gubitke nemamo. Takav stav otvara prostor raznim sumnjama. Zanima me zašto taj navodni gubitak traže samo od nas, a ne pokrivaju ga, primjerice, dobitkom Pošte Rijeka. Naime, zbog lošeg odnosa države prema Gorskom kotaru najveći broj Gorana odselio se baš u Rijeku i dolje koristi usluge tamošnjih pošta pa bismo, sljedeći ovu logiku kojom Hrvatske pošte traže da mi pokrivamo njihove gubitke, i mi mogli tražiti da gubitke goranskih poštanskih ureda pokriva Pošta Rijeka!«, rekao je Kauzlarić.
