Socijalna karta: ravnateljica Centra za socijalnu skrb

Sanja Mišović Kalanj: Galopirajući rast obiteljskog nasilja i rastava brakova

Dolores Juretić

Dok je nasilje u obitelji tijekom 2011. zabilježeno u šezdesetak slučajeva, u 2012. bilo ih je 140. U 2012. godini bilo je 25 posto više rastava brakova nego godinu prije toga, ističe Mišović Kalanj 

OPATIJA - Centar za socijalnu skrb Opatija u smislu novčanih davanja mjesečno skrbi za oko 810 (redovitih) korisnika, a davanja u svrhu različitih oblika (jednokratnih i/li višekratnih) pomoći u cjelini, mjesečno iznose 466.998 kuna. U zadnjih šest mjeseci isplaćeno je 2.788.459 kuna. Osim novčanih tu su i brojni drugi oblici pomoći koje kao ustanova socijalne skrbi s javnim ovlastima imamo, i kao prava i kao obaveze i to prema svima koji su naše pomoći potrebni, a nalaze se među više od 30 tisuća stanovnika područja Grada Opatije te općina Lovran, Mošćenička Draga i Matulji. Naša misija zahvaća vrlo široko područje, a temelji se na kvalitetnom pružanju pomoći i usluga svim osobama i obiteljima koje se, na bilo koji način, nalaze u kriznoj situaciji.   

Izdvajanje iz obitelji




Pri tome vodimo računa o dostojanstvu osobe, ljudskim pravima, poticanju i stvaranju uvjeta za razrješavanje krize te postizanje osobnog napretka i razvoja. 


   Obrazlaže nam to na početku razgovora Sanja Mišović Kalanj, ravnateljica Centra za socijalnu skrb u Opatiji, koja je na to mjesto, s tidesetogodišnjim stažem u socijali, došla krajem prošle godine. U svakodnevnom radu joj pomaže 17 djelatnika, koliko ih broji opatijski centar, od čega je dvanaestoro stručnjaka iz područja socijale, psihologije, socijalnog prava i pedagogije. A povod našem dolasku u Centar bilo je pitanje kako je izgledala »socijalna karta« Liburnije u godini što je za nama, a kriza je sve veća… 



Zamolbe za posvojenje djece također spadaju u domenu rada Centra i njih je sve više. Naime, prema nekim pokazateljima izgleda da svaka četvrta mlada obitelj ne može imati djecu. U postupku posvojenja pokušavamo pomoći poštujući zakonsku proceduru, no s druge strane velik je broj djece koja nisu za posvojenje već za udomljenje, no udomiteljskih (hraniteljskih) obitelji na Liburinji ima vrlo malo, kaže Sanja Mišović Kalanj.





   – Bilježili smo galopirajući porast zahtjeva za svim oblicima pomoći, od socijalnih odnosno financijskih pa do sve učestalijeg nasilja u obiteljima te potrebe da se intervenira u poremećene obiteljske odnose. Dok je nasilje u obitelji tijekom 2011. zabilježeno u šezdesetak slučajeva, u 2012. bilo ih je 140. Kod tih intervencija oslanjamo se na odredbe Zakona o zaštiti obitelji i protokolu koji je propisan kod takvih slučajeva te surađujemo s policijom, a što i kako, ovisi od slučaja do slučaja. U ovu domenu spada i posredovanje kod rastava braka, a i njihov je broj na Liburniji porastao pa ih je u 2012 godini bilo 25 posto više nego godinu prije toga. Imali smo i četiri izdvajanja iz obitelji u ustanove za zbrinjavanje (domove), kaže nam Mišović Kalanj i dodaje kako socijalnu kartu čine i dva slučaja beskućništva, a potrebe za »pučkom kuhinjom« koju Liburnija nema zadovoljavaju se uz pomoć kuhinje Doma za starije osobe Volosko.   

Problem azilanata


Među korisnicima kuhinje je, uz ostalo, dio starijih osoba koje su ostale bez prva uzdržavanja odnosno bez prava na pomoć. Naime, nerijetko takve osobe sklope s nekom (mlađom) osobom dogovor o doživotnom uzdržavanju i brizi u zamjenu za nekretninu koju će im po smrti ostaviti, pa potom osobe u obavezi ne brinu za te starije i onemoćale, a one su pak takvim ugovorom izgubile pravo na socijalnu pomoć i brigu. U novije vrijeme učestalo je i traženje jednokratne pomoći kod liječenja malignih bolesti budući da su troškovi lijekova i drugih pomagala često takvi da premašuju mogućnosti obiteljskog budžeta. 


   Na naše pitanje ima li droge na području Liburnije i gdje, saznajemo da je Centar u toj temi tek indirektno prisutan i to samo u jednom manjem segmentu jer riječ je o nečemu što spada u sferu kršenja zakona odnosno liječenja ovisnosti, no na Liburniji, indirektno doznajemo, matuljsko je produčje najkritičnije. A to je područje kao pogranično specifično jer »producira« i problem azilanata. Naime, ponekad nakratko treba zbrinuti one koji su pokušali ilegalno preći granicu, a posebno je problematično kada se radi o maloljetnim osobama pa i tu ima posla za opatijski Centar koji surađuje i razvija mrežu socijlanih usluga na području četiriju jednica lokalne samouprave, a s ciljem poboljašanja kvalitete življenja građana, i u suradnji sa svima koji u tome mogu pomoći.