Omjer zatvorenih i otvorenih poslovnih prostora u tri najatraktivnije ulice u centru Crikvenice glasi 76:61 za otvorene. Najveći propuh je na Strossmayerovom šetalištu gdje je od 50 lokala otvoreno tek sedam
CRIKVENICA Slika praznih poslovnih prostora, već udomaćena u Rijeci, i crikvenička je svakodnevica. Tri najatraktivnije crikveničke ulice, Frankopanska i Vinodolska te Strossmayerovo šetalište »nude« niz poslovnih prilika. Upućeni će reći, radi se tek o prividu poslovne prilike, a recesija je tek dio razloga zašto poslovni prostori zjape prazni.
– Poslovni prostori su enormno skupi. Najam 45 kvadrata stoji između tisuću i dvije tisuće eura. I što se događa? Netko zatvori jer više nema računice, a sutra netko drugi unajmi isti prostor i ubrzo shvati isto. Nema računice. I pitaju ih što nisu zatvorili odmah kad su vidjeli da im ne ide. Problem je u tome što se obično traži plaćanje najma godinu unaprijed. Ljudi se zalete, uzmu prostor i onda im ne preostaje ništa drugo nego boriti se. Potrošačka moć je takva kakva je, klijentela koja dolazi u Crikvenicu nije spremna potrošiti puno u buticima, trgovački centri su napravili svoje, a izgleda dolaze i novi koji će najvjerojatnije još više odvući prodaju iz centra, ističe predsjednik Udruženja obrtnika Grada Crikvenice i Općine Vinodolske, Dean Barac.
Urediti pješačku zonu
Koliko prostora zjapi prazno? Frankopanska ulica može se podijeliti u dva dijela. Atraktivniji dio proteže se od križanja s Vinodolskom do autobusnog kolodvora. Na tom potezu su otvorena 22 lokala, a pet ih je zatvoreno. Puno je »prozračnije« na očito neatraktivnijem dijelu Frankopanske, od kolodvora do Dubračine. Uz 12 ispunjenih poslovnih prostora, osam ih je prazno. Trg Stjepana Radića ne treba niti analizirati jer je pretvoren u gradilište. Vinodolska ulica je dobro ispunjena otvorenim poslovnim prostorima. Od 35 lokala, od križanja s Frankopanskom ulicom do Osnovne škole Vladimira Nazora, zatvoreno ih tek pet. Tajna je u nižoj cijeni najma nego u Frankopanskoj gdje se kvadrat mjesečno plaća u prosjeku 35 eura. Strossmayerovo šetalište je najatraktivnija lokacija za poslovne prostore u gradu. Očito samo po ljeti, jer zimi vlada nevjerojatan propuh. Od 50 poslovnih prostora, zimski lokot nije zatvorilo tek sedam. Pustoš. Radićev trg je još atraktivniji. Kvadrat poslovnog prostora prodaje se za desetak tisuća eura. Ukupan omjer zatvorenih i otvorenih poslovnih prostora u tri najatraktivnije ulice u centru Crikvenice glasi 76:61 za otvorene. Drugim riječima, zimi je zatvoreno 45 posto poslovnih prostora.
Čelnik crikveničkih obrtnika Dean Barac ima ideju kako istovremeno učiniti poslovne prostore i centar Crikvenice atraktivnijima.
– Frankopanska je preskupa. Ako želimo imati elitnu trgovačku ulicu u centru Crikvenice, moramo je pretvoriti u pješačku zonu jer ovako ispada da atraktivni poslovni prostori u Crikvenici uopće nisu atraktivni. Placa je devastirana, zapuštena, neatraktivna s postojećim kućicama, nije prilagođena današnjim uvjetima poslovanja. U Makarskoj imaju sličnu priču, no placa je daleko uređenija, postavljeni su novi, moderniji objekti atraktivnijeg izgleda.
Protiv montažnih objekata
Obrtnici zamjeraju koncepciju uređenja gradova koja dopušta postavljenje montažnih objekata od desetak kvadrata nadomak čvrstih, uređenih objekata, ističu obrtnici.
– Baraka uzima posao čovjeku koji uloži stotine tisuća eura, upozorava Barac osvrčući se ponovno na problem sezonskog poslovanja.
Nehotice nam padne na pamet da bi se u Lijepoj našoj koja se gotovo svakodnevno kiti nekim novim porezom na sirotinju, moglo uvesti jedan pametan porez koji bi stimulirao vlasnike skupih lokala na cjelogodišnje poslovanje.