U slučaju dogradnje opatijskog Hotela »Kvarner« mnogo je »rubnih« detalja, pa iako investitor raspolaže sa svim potrebnim dozvolama i suglasnostima, i dalje postoje prijepori je li u proceduri njihova izdavanja sve napravljeno po propisima. Najnoviji se tiče pitanja je li investitor mogao dobiti suglasnost Konzervatorskog odjela i rješenje za građenje prema projektu arhitektice Ivane Kosier s obzirom da ona nema dopuštenje za rad na kulturnim dobrima.

   Iz nedavnog objašnjenja Ministarstva kulture da konzervatori nisu mogli utjecati na kvalitetu dogradnje »Kvarnera«, jer oni nemaju ovlasti projektiranja, a »ovlaštenog i licenciranog projektanta bira investitor«, zaključujemo da bi projektant takvo dopuštenje (licencu) morao imati. I Konzervatorski odjel u svojim posebnim uvjetima zaštite kulturnog dobra uobičajeno uvjetuje da projekt mora izraditi projektant koji posjeduje licencu. Tu obavezu propisuje Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, a regulira je Pravilnik koji utvrđuje uvjete po kojima se pravnim i fizičkim osobama izdaju dopuštenja za rad na kulturnim dobrima.

   Dopuštenja izdaje Ministarstvo kulture, a na web stranici Ministarstva dostupan je popis pravnih i fizičkih osoba s važećim licencama. Popis je ažuriran 29. rujna 2013. kad je dozvola za dogradnju »Kvarnera« već bila izdana, a ime arhitektice Ivane Kosier, glavne projektantice dogradnje »Kvarnera«, na njemu nije navedeno. Navedena je tvrtka »Jurcon projekt« u kojoj je Ivana Kosier zaposlena kao jedan od djelatnika, ali ne i ona kao fizička osoba.

   I tu nastaje nedoumica. Naime, prema Zakonu o gradnji projektant je fizička, a ne pravna osoba, što znači da bi licencu trebala imati autorica glavnog projekta. S obzirom da je nema, postavlja se pitanje je li projekt uopće mogao dobiti suglasnost Konzervatorskog odjela i u konačnici Riješenje o građenju?

Ne znaju odgovoriti

Prema objašnjenju koje smo dobili u Konzervatorskom odjelu Rijeka, ondje su u svemu postupili regularno. Tvrtka »Jurcon projekt« je potpisala projekt, zatražila rješenje i dobila ga, budući da ima ovlaštenje za rad na kulturnom dobru i taj je dokument priložila. No, u Pravilniku koji propisuje uvjete što ih pravne i fizičke osobe moraju ispuniti da bi stekle licencu, jasno piše da pravna osoba može dobiti dopuštenje za rad na kulturnim dobrima ako osigura rad fizičke osobe koja ima dopuštenje Ministarstva kulture. Budući da u slučaju Hotela »Kvarner« evidentno nema takve fizičke osobe, objašnjenje smo potražili i na višim instancama Ministarstva kulture.

   Iz odgovora na pitanje treba li projektant imali vlastitu ili može raditi pod tuđom, odnosno licencom ureda, jasno je da su u Ministarstvu uočili problem, ali i to da još ne znaju odgovoriti je li došlo do povrede propisa. U odgovoru se navodi:

   »Uvidom u prikupljenu dokumentaciju vezanu uz rekonstrukciju Hotela ‘Kvarner’ u Opatiji, Ministarstvo kulture došlo je do saznanja da projektantica tvrtke ‘Jurcon projekt’ d.o.o. iz Zagreba, Gotalovečka 4a, Ivana Kosier ne posjeduje, kao fizička osoba, Dopuštenje za obavljanje poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara Ministarstva kulture. Temeljem Pravilnika o uvjetima za fizičke i pravne osobe radi dobivanja dopuštenja za obavljanje poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 74/03, 44/10), Ministarsvo kulture zatražilo je Stručno povjerenstvo za utvrđivanje uvjeta za obavljanje poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, očitovanje o odgovornosti tvrtke ‘Jurcon projekt’ d.o.o. iz Zagreba 11. ožujka ove godine. Nakon što se Povjerenstvo očituje, biti će moguće odgovoriti na postavljeno pitanje«.

Tko kontrolira licence?

Da bude jasnije, Stručno povjerenstvo je tijelo Ministarstva kulture koje utvrđuje uvjete prema kojima se izdaju i oduzimaju licence za rad na kulturnim dobrima, a sastoji se od stručnjaka koji nisu službenici Ministarstva. S obzirom da je Ministarstvo zatražilo očitovanje o odgovornosti tvrtke, može se zaključiti da ono zapravo pita svoje stručno tijelo ima li osnove za sankcije prema »Jurcon projektu«, budući da za konkretan projekt nije angažirao licenciranog projektanta, kako nalaže Pravilnik.

   Prema Pravilniku, pravna osoba koja traži licencu dužna je navesti ime i prezime zaposlenika koji ima dopuštenje za rad na kulturnim dobrima i priložiti presliku dopuštenja, a za slučaj da nastupi neka promjena u pogledu propisanih uvjeta, dužna je o tome obavijestiti Ministarstvo kulture u roku od 8 dana od nastanka promjene. Na objavljenom popisu pravnih i fizičkih osoba koje imaju dopuštenje za rad na kulturnim dobrima, pored »Jurcon projekta« navedeno je ime jednog licenciranog arhitekta koji se može povezati s tvrtkom, ali to nije Ivana Kosier pa Ministarstvo očito želi preispitati ispunjava li »Jurcon projekt« uvjete za licencu, ili mu je treba uskratiti.

   Međutim, neovisno o eventualnoj odgovornosti tvrtke, ostaje pitanje može li projekt koji je izradio nelicencirani projektant – fizička osoba dobiti ovjeru Konzervatorskog odjela i Rješenje za građenje? I tko bi u postupku izdavanja dozvole trebao kontrolirati licence projektanata? Tko je prije izdavanja dozvole trebao primijetiti ono što je Ministarstvo uočilo 11. ožujka?

Nove nedoumice

Ako su konzervatori ti koji uvjetuju da glavni projekt mora izraditi licencirani projektant, onda bi bilo logično da oni i provjere je li sve napravljeno u skladu s uvjetima koje su sami izdali. No, ono što izgleda logično ne mora uvijek biti jednako onome što je po propisu. Tako po Pravilniku fizička osoba koja tek traži dopuštenje za rad na kulturnom dobru mora priložiti popis referentnih radova na kulturnim dobrima, a kako na njima bez dopuštenja ne smije raditi, nejasno je kako licencu uopće može i dobiti. Možda radeći ovako, kao na »Kvarneru«?

   Na kraju, treba još jednom podsjetiti da Hotel »Kvarner« nije pojedinačno registrirano kulturno dobro. S obzirom na to, neće biti neobično i ako se pokaže da je cijelo pitanje bespredmetno. Iz posebnih uvjeta što ih je Konzervatorski odjel izdao na glavni projekt u kolovozu 2013. teško je razabrati je li uopće postavljen uvjet da projekt mora izraditi licencirani projektant, jer se to izričito ne spominje. Međutim, kako se konzervatori u tom aktu pozivaju na posebne uvjete iz 2009. godine (iako se radi o potpuno drugom postupku i u međuvremenu napuštenom projektu arhitekata Randića i Turata) onda se taj uvjet vjerojatno podrazumijeva, jer je u prijašnjem postupku izričito naveden, a tako bi trebalo biti i prema Zakonu.

   U svakom slučaju, Stručno povjerenstvo bi se trebalo sastati danas i bit će zanimljivo vidjeti što će Ministarstvo zaključiti.