Prihvaćamo okrupnjavanje prema predloženoj Uredbi, ali tako da u uslužno područje kojemu ćemo pripasti, uz vodoopskrbne tvrtke s područja PGŽ-a i dobrog dijela Ličko-senjske županije budu uključene i vodoopskrbne tvrtke s područja susjedne nam Istre
KRK » U rasprave koje se posljednjih tjedana vode vezano uz prijedlog Uredbe o uslužnim područjima odnosno aktu kojim će se na području cijele Hrvatske uskoro okrupniti i organizacijski ujediniti tvrtke koje se bave pružanjem vodoopskrbnih usluga ovih su se dana uključili i članovi Sekcije vodoopskrbe i odvodnje PGŽ-a, strukovne asocijacije koja djeluje u sklopu Županijske komore Rijeka. Tom sekcijom već neko vrijeme predsjeda Frane Mrakovčić, čelni čovjek krčkog vodoopskrbnog poduzeća Ponikve voda koji je, kao i mnoge druge njegove kolege, posljednjih mjeseci vrlo angažiran oko analiziranja i predlaganja modaliteta mjera kojima se, kao osnovni cilj, nastoji pripremiti domaće vodoopskrbne tvrtke na veće i učinkovitije povlačenje sredstava iz EU fondova.
– Sjednica koju smo pred samo koji dan održali u sjedištu Županijske komore, prenosi nam Mrakovčić, donijela je nekoliko bitnih zaključaka, stajališta i prijedloga s kojima primorsko-goranski, pa tako i krčki pružatelji vodoopskrbnih usluga izlaze pred nadležna državna tijela, odnosno Ministarstvo poljoprivrede.
Ustroj vodoopskrbe
Stajališta s kojima smo se usuglasili i krenuli prema odgovornima za definiranje Uredbe o uslužnim područjima kojom će se u konačnici bitno reducirati broj vodoopskrbnih poduzeća, nastavlja direktor »Ponikve voda«, definirana su u zaključku kojim prihvaćamo okrupnjavanje prema predloženoj Uredbi, ali tako da uslužno područje kojemu ćemo pripasti bude područje koje sad pokriva VGO Rijeka (Vodnogospodarski odjel za slivove sjevernog Jadrana). Drugim riječima, stav čelnika primorsko-goranskih vodovoda je da u novu sjevernojadransku vodoopskrbnu »mega-tvrtku«, uz vodoopskrbne tvrtke s područja PGŽ-a i dobrog dijela Ličko-senjske županije budu uključene i vodoopskrbne tvrtke s područja susjedne nam Istre. Slažemo se i s prijedlogom da unutar budućih Uslužnih područja bude omogućeno ustrojavanje tzv. vodoopskrbnih područja odnosno organizacijskih podjedinica koje bi, barem u slučaju otoka Krka ali i drugih kvarnerskih otoka, istina u ponešto drugačijem obliku no dosad, omogućile nastavak funkcionalnog djelovanja lokalnih vodoopskrbnih društava. Držimo da bi, u nastojanju unapređivanja efikasnosti ustroja hrvatske vodoopskrbe i jačanje njihove apsorpcijske moći na planu povlačenja EU novca smisleno bilo iskoristiti kadar koji danas već postoji po postojećim VGO-ima, nastavlja čelnik krčkog vodoopskrbnog poduzeća, jedne od 160 tvrtki te vrste koje će predloženom reorganizacijom biti »uklopljene« u tek 19 novih vodo-poduzeća.
Predsjednik Sekcije vodoopskrbe i odvodnje na koncu našeg razgovora nije izbjegao reagirati na ocjenu koju je na strukovnom okupljanju čelnika vodoopskrbnih društava iznio prof. dr. Vidoje Vujić, predsjednik ŽK Rijeka. Vujić je, prenosi nam Mrakovčić, ondje jasno izrekao stav kako je privatizacija hrvatske vodoopskrbe izvjesna te kako će do nje doći prije no što svi mi to mislimo.
– Takva me je Vujićeva ocjena iznenadila, a zatekla je i sve moje kolege koji, kao i ja, znaju za dosta loših europskih primjera odnosno posljedica koje je u nekim zemljama ostavila privatizacija vodoopskrbe, a koje se ogledaju u povećanju cijena vode, padu razine kvalitete pružene usluge kao i drastičnom smanjenju broja ljudi koji na takvim sustavima rade. Kao čelnika Sekcije vodoopskrbljivača takve me Vujićeve ocjene čude i brinu, zaključuje Mrakovčić pozivajući predsjednika ŽK Rijeka da, ako uistinu ima neke informacije te vrste, s njima izađe u javnost.
Uvjeti okrupnjavanja
Ono što je srž naših razmišljanja i prijedloga jest da nitko od primorsko-goranskih čelnika vodovodnih tvrtki nema ništa protiv okrupnjavanja i organizacijskog povezivanja lokalnih kuća koje se bave opskrbom vodom, ali naravno, uz uvjet da se unutar tih »uslužnih područja« omogući formiranje već spomenutih »vodoopskrbnih područja«, i to po kriteriju po kojemu bi ti niži organizacijski oblici morali zadovoljtiti uvjet da se na njihovom području ostvaruje prodaja vode od najmanje 2 milijuna kubičnih metara vode godišnje, uz izuzetak otoka na kojima bi propisani prodajni minimum bio milijun kubika, nastavlja direktor krčkih Ponikava i predsjednik Sekcije vodoopskrbe i odvodnje PGŽ-a Frane Mrakovčić dodajući kako je njegov prijedlog i da se na novom »uslužnom području« formira zajednička tvrtka ili pak ustanova u vlasništvu Županije (ili vodovoda) koja bi za sve lokalne distributere obavljala poslove »od zajedničkog interesa« poput zadaća vezanih uz javnu nabavu, pripremu i donošenje razvojnih programa i strategija odnosno koja bi odrađivala nerijetko vrlo zahtjevne pripreme projekata za kandidiranje prema EU fondovima kao i zadaće osposobljavanja za upravljanje istima.
