Favoriziranje ili...

Tko dobiva građevinske poslove u Krku: Obrt "Gratel" lani odradio 31 posao

Mladen Trinajstić

Sljedeća po »intenzitetu korištenja« u istom komunalnom segmentu – tvrtka »Dabiskop« iz Nenadića, ostvarila je dvostruko manji angažaman odnosno 15 zahvata vrijednih nešto manje od 128 tisuća kuna 



KRK Nakon što je na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća Grada Krka, upućujući pitanje gradonačelniku Dariju Vasiliću nezavisni vijećnik David Mrakovčić konstatirao da se u povjeravanju građevinskih poslova manje vrijednosti već neko vrijeme uočljivo favoriziraju pojedini izvođači, posebice obrt »Gratel« iz Krasa, čelni čovjek izvršne vlasti Grada obvezao se posredstvom Odsjeka za komunalno gospodarstvo Grada Krka vijećnike u najskorijem roku izvijestiti o svim građevinskim radovima male vrijednosti realiziranim na području te otočne jedinice lokalne samouprave u 2013. godini.


Iz dostavljenog nam izvješća koje će se ovog tjedna naći i pred članovima predstavničkog tijela Grada Krka naposljetku se tako uistinu dade zaključiti kako u raspodjeli proračunskog novca ima »jednakih i jednakijih« odnosno kako dojmovi mladoga gradskog vijećnika možda zaista nisu tek impresije pojedinaca potaknute brundanjem dijela lokalnih građevinara, već da bi se dio zamjerki i primjedbi uistinu mogao temeljiti na stvarnom stanju stvari.   

Cenzus 70 tisuća kuna


Da se sredstva iz komunalnog dijela gradskog proračuna lokalnim građevinarima zaista slijevaju u prilično neujednačenim omjerima, potvrđuje izvješće o prošlogodišnjim provedenim postupcima nabave male vrijednosti iz kojih proizlazi kako je od Mrakovčića »prozvani« građevinski obrt u 2013. uistinu imao popriličan broj anagažmana na obavljanju poslova i zahvata čija vrijednost nije premašivala Zakonom o javnoj nabavi propisani cenzus od 70 tisuća kuna.


Kako stoji u izvješću kojeg potpisuje voditelj Komunalnog odsjeka Grada Krka ing. Đimi Skomeršić, građevinari obrta »Gratel« (u vlasništvu Ivana Dude iz Krasa) za Grad su tijekom dvanaest lanjskih mjeseci odradili čak 31 posao u ukupnoj vrijednosti od gotovo 342 tisuće kuna.




Sljedeća po »intenzitetu korištenja« u istom komunalnom segmentu – tvrtka »Dabiskop« iz Nenadića, ostvarila je dvostruko manji angažaman odnosno 15 zahvata vrijednih nešto manje od 128 tisuća kuna.


Zidarski obrt »Zidar Ivo« u vlasništvu Vlade Kosića iz Vrha Grad je istovremeno angažirao u 14 navrata, a ukupna vrijednost tih radova premašila je 230 tisuća kuna.


Tvrtka »Milohnić« iz Nenadića angažirana je pak u 8 navrata (76 tisuća kuna), dok je obrt »Gromača« u vlasništvu Emila Brauta iz Kornića pa nalogu Grada intervenirao u 6 navrata, za što je njegovu vlasniku isplaćeno 60-ak tisuća kuna. Svi ostali obrti i građevinske tvrtke, njih sedam, za Grad su u protekloj godini odradili od jednog do najviše pet poslova.   

»Male vrijednosti«


U izvješću koje je u formi službenog pisanog odgovora na vijećničko pitanje (kojemu je, kako je obrazložio nezavisni Mrakovčić, jedina nakana bila uravnoteženje »vannatječajnog« korištenja usluga lokalnih građevinara odnosno izbjegavanje ičijeg favoriziranja op.a.), predstavnici Komunalnog odsjeka Grada Krka ustvrdili su i kako se raspodjela narudžbi »male vrijednosti« odvijala u skladu s potrebama Gradske uprave, ali i hitnoćom pojedinih zahvata odnosno spremnošću pojedinih izvođača da naručene poslove izvedu odmah.


Voditelj Odsjeka naglasio je kako su spomenuti poslovi dodjeljivani temeljem prikupljenih ponuda, zaključaka gradonačelnika te naloga koje su izdavale ovlaštene osobe Grada odnosno krčke komunalne tvrtke »Vecla«.


Što će na spomenuto izvješće naposljetku reći vijećnici, posebice oni koji (kao i dio lokalne javnosti) ima osjećaj da se poslovi te vrste i opsega od strane lokalne uprave baš i ne dodjeljuju uvijek na način koji bi se mogao nazvati uravnoteženim – ostaje za vidjeti.


Ipak, činjenica je da bi u nastojanjima davanja cjelovitijeg obrazloženja takvog stanja stvari odgovorni za usmjeravanje novca krčkih poreznih obveznika svojim kritičarima trebali bolje argumentirati više no uočljive disproporcije broja narudžbi i isplaćenog proračunskog novca odnosno dati jasniji odgovor na pitanje jesu li one uistinu rezultat (ne)poslovnosti dijela lokalnih građevinara (koji možda i nisu uvijek u stanju odgovoriti žurnim pozivima naručitelja) ili su pak zaista posljedica nečijeg favoriziranja, kako to očito tumače i neki od gradskih vijećnika.