Sanira se zapadni dio obrambenog objekta koji je služio kao ulaz u utvrdu. U idućih nekoliko godina u etapama se planiraju sanirati svi najkritičniji dijelovi bedema kako bi se sačuvala arhitektura utvrde
CRIKVENICA Započela je prva faza konzervatorskih radova na bedemu utvrde Badanj koja već 17 stoljeća »čuva« ulaz u Crikvenicu iz smjera Vinodola.
Sanira se zapadni dio obrambenog objekta koji je služio kao ulaz u utvrdu. Investitor radova je Muzej Grada Crikvenice, a izvođač je građevinsko poduzeće »Izgradnja« iz Crikvenice.
Radovi se odvijaju pod nadzorom Konzervatorskog odjela Rijeka Ministarstva kulture Republike Hrvatske, a financiraju ih Ministarstvo kulture i Grad Crikvenica.
U idućih nekoliko godina u etapama se planiraju sanirati svi najkritičniji dijelovi bedema kako bi se sačuvala arhitektura utvrde koja se nadvila nad prometnicom Crikvenica – Tribalj, dva kilometra od centra Crikvenice.
Utvrda je već desetljećima prepuštena propadanju i u vrlo je lošem stanju te je iz tog razloga Muzej Grada Crikvenice od 2012. godine pokrenuo nove radove na utvrdi koji će se provoditi s ciljem dokumentacije, zaštite, prezentacije i dobivanja novih podataka o fortifikacijskom objektu čiji izvorni naziv nije poznat.
Unutrašnjost gradine Badanj arheološki je istraživana od 1966. do 1974. godine pod vodstvom Radmile Matejčić iz Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja u Rijeci. Nažalost, od tog je vremena utvrda prepuštena propadanju pa je danas u iznimno lošem stanju.
Badanj je obrambenu zadaću obavljao od razdoblja kasne antike, vjerojatno 4. stoljeća, do kasnoga srednjeg vijeka, odnosno 14. stoljeća, kada je, prema mišljenju dosadašnjih istraživača, i napušten.
Vjerojatno nakon velikog potresa. Utvrda Badanj je nepravilnog kružnog oblika, po čemu je i dobila ime u narodu jer podsjeća na badanj, odnosno bačvu. Naime, izvorno ime utvrde nikad nije utvrđeno.
Utvrda se sastoji od prostrane središnje kule u kojoj se nalaze prostorije za boravak posade i vodosprema. Do središnje kule se moglo pristupiti samo prolazom kroz uski kružni ophod, koji je bio omeđen jakim bedemom.
Osim tlocrtno zanimljive arhitekture, posebnost utvrde su dobro sačuvani sanitarni čvorovi smješteni u vanjskom prstenu bedema koji predstavljaju vrlo rijedak primjer visokoga higijenskog standarda u razdoblju ranoga srednjeg vijeka.
