RIJEKA » Stručno povjerenstvo Ministarstva kulture koje utvrđuje uvjete za izdavanje licenci na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara razmotrilo je pitanje odgovornosti tvrtke »Jurcon projekt« zbog toga što je za izradu projekta adaptacije i djelomične rekonstrukcije opatijskog Hotela »Kvarner« angažirala arhitekticu Ivanu Kosier koja ne posjeduje dopuštenje (licencu) za rad na kulturnim dobrima. Povjerenstvo je utvrdilo da »Jurcon projekt« nije poštovao odredbu Pravilnika temeljem kojeg je tvrtka stekla licencu, a uvjet za njezino stjecanje je da za izradu projektne dokumenatcije osigura rad fizičke osobe koja ima dopuštenje Ministarstva kulture za rad na kulturnim dobrima. 

   Zbog toga će inspektori zaštite i očuvanja kulturnih dobara razmotriti mogućnost postupanja temeljem čl. 116. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara – kažu u Ministarstvu kulture. 

   U prijevodu, to znači da tvrtki »Jurcon projekt« i arhitektici Ivani Kosier prijeti novčana kazna u iznosu od 20 do 200 tisuća kuna koju je moguće izreći pravnoj i fizičkoj osobi koja počne obavljati poslove na zaštiti, očuvanju ili obnovi kulturnoga dobra, bez odgovarajućeg dopuštenja Ministarstva kulture. 

   U odgovoru Ministarstva kulture na pitanje o spornoj licenci, pojašnjava se da tvrtka »Jurcon projekt« posjeduje licencu za rad na kulturnim dobrima, koja se odnosi na dokumentiranje kulturnog dobra, te izradu projektne dokumentacije, a stekla ju je temeljem dopuštenja koje za te poslove ima zaposlenik tvrtke, arhitekt Darko Kolarić. Arhitektica Ivana Kosier također je zaposlenica tvrtke, ali nema dopuštenje za izradu idejnog, glavnog i izvedbenog projekta, niti ga je zatražila. 

  Nisu provjeravali

Vezano na dilemu kako projektant upće može steći licencu, kad bez nje ne smije raditi na kulturnim dobrima, a da bi je dobio mora priložiti popis radova na kulturnim dobrima, u Ministarstvu obrazlažu da se iskustvo stječe kroz asistiranje na tim poslovima: 

   – Uobičajena je praksa da zaposlenici licencirane pravne osobe, koji ne posjeduju dopuštenje Ministarstva kulture kao fizičke osobe, rade pod paskom zaposlene osobe koja posjeduje takvo dopuštenje, u ovom slučaju arhitekta Darka Kolarića. Na taj način osobe bez licence stječu praksu i mogućnost da se i osobno profiliraju u tom dijelu projektiranja, te steknu uvjete za dobivanje dopuštenja Ministarstva kulture za obavljanje poslova na kulturnom dobru. 

   Drugim riječima, arhitektica Ivana Kosier mogla je biti suradnica na projektu, ali ne i projektantica dogradnje »Kvarnera«. Ona je eventualno mogla supotpisati projekt, ali je njegov autor i potpisnik trebao biti licencirani Darko Kolarić. 

   No, u Konzervatorskom odjelu Rijeka uzeli su zdravo za gotovo licencu »Jurcon projekta« pa projektantske licence temeljem kojih dopuštenje za rad na kulturnim dobrima stječe i tvrtka, nisu posebno provjeravali. Otprilike tako konstatirali su i Ministarstvu kulture, gdje su zaključili: 

   – Postupajući u dobroj vjeri, nadležni Konzervatorski odjel nije uvidio da arhitektica Ivana Kosier kao zaposlenica tvrtke »Jurcon projekt« nije radila pod nadzorom kolege koji posjeduje dopuštenje Ministarstva kulture za obavljanje navedenih poslova, a time i moguće propuste u načinu korištenja navedenog dopuštenja. 

  Nejasni propisi

U Ministarstvu kulture cijeli problem vide kao posljedicu nejasnih propisa, te činjenice da Hotel »Kvarner« nije pojedinačno zaštićeno kulturno dobro, i nije upisan u Registar kulturnih dobara RH, već se nalazi u zaštićenoj zoni Urbanističke cjeline grada Opatije. 

   Problem je u tome što prema važećem Zakonu nije posve jasno kakav bi stupanj i kriterije zaštite trebalo primijenjivati za građevine unutar zaštićene cjeline, pa konzervatori postupaju različito, temeljem osobnih stručnih prosudbi. U formalnom smislu, Hotel »Kvarner« bez pojedinačne zaštite ne razlikuje se bitno od bilo koje druge kuće unutar zaštićene zone, koja nije predmet konzervatorskog interesa. Zbog toga ni pitanje odgovornosti projektanata nije bez upitnika, jer se mogu opravdavati da im za rad na »Kvarneru« licenca nije ni trebala. 

Što će biti s dogradnjom pitanje je na koje za sada nema decidiranog odgovora, ali kontakti s nadležnima u Ministarstvu kulture daju naslutiti da će se kroz dogovor s investitorom pokušati naći rješenje da se hangar na krovu »Kvarnera« makar preoblikuje.