Za sanaciju ledom poharanog Gorskog kotara, kao i poplavljenih područja Moslavine, Karlovca, Varaždina i Zagrebačke županije, tako se, prema objavi Europske komisije može računati na 8,6 milijuna eura. Ta su sredstva dio paketa pomoći EK u vrijednosti od gotovo 47 milijuna eura namijenjenog Italiji, Grčkoj, Sloveniji i Hrvatskoj. 

  Hrvatska je, napominje Komisija, izvjestila da je početkom godine pogođeno pet županija: Primorsko-goranska, Karlovačka, Sisačko-moslavačka, Varaždinska i Zagrebačka. »Zbog težine leda koji se stvorio na drveću i infrastrukturi, drveće je padalo i stabla su pucala, kao i električni vodovi koje je prekrivalo i 10 centimetara leda. Glavne su ceste bile neprohodne, a nestanak struje i vode u mnogim kućanstvima utjecao je na svakodnevni život građana te na funkcioniranje javnih institucija i poduzeća. Osim toga, Hrvatske su vlasti izvijestile da je oštećeno više od 56 tisuća hektara šuma, od čega ih je gotovo 10 tisuća uništeno«, navodi se u priopćenju EK. 

  Gorski kotar kojeg je u veljači pogodila ledena mećava, praktično ga paraliziravši od ostatka zemlje, trpi najsnažnije posljedice nepogode. Kako se procjenjuje šteta nastala na infrastrukturi i prirodi kreće se oko 180 milijuna eura. Taj je kraj očekivao pomoć od 10 milijuna eura. Naime, koncem lipnja Vesna Pusić, ministrica vanjskih poslova izjavila je kako bi upravo to mogao biti iznos pomoći iz EU. No, očito je bila riječ o neslužbenim informacijama, s obzirom da Hrvatska prema jučerašnjoj objavi može računati na nešto niži iznos pomoći i ne isključivo za Gorski kotar. 

  Prema paketu što ga je predstavio Johannes Hahn, povjerenik EU-a za regionalnu politiku, Italiji se predlaže pomoć u vrijednosti od 16,3 milijuna eura kao odgovor na teške poplave iz studenog prošle godine. Grčkoj je namijenjeno 3,7 milijuna eura za pokriće troškova uzrokovanih potresom i naknadnim udarnim valovima na Kefaloniji i Jonskim otocima od siječnja do ožujka ove godine. Slovenija i Hrvatska, pak, ozbiljno su pogođene snježnim olujama u siječnju i veljači. Slovenija može računati na pomoć u vrijednosti od 18,4 milijuna eura dok je Hrvatskoj namijenjeno 8,6 milijuna eura. 

  »Europski fond solidarnosti olakšava tim zemljama oporavak i omogućuje im da povrate stabilnost koju ugrožavaju ozbiljne štete u gospodarskim sektorima poput turizma ili uništenje osnovne infrastrukture«, kazao je Hahn. Pomoć Europskog fonda solidarnosti još trebaju odobriti Europski parlament i Vijeće. Ona bi trebala pokriti dio hitnih troškova javnih tijela nastalih zbog katastrofa u četiri zemlje članice Unije. Potporom će se posebice olakšati obnova ključne infrastrukture i usluga, omogućiti nadoknada troškova hitnih i spasilačkih operacija te olakšati podmirivanje dijela troškova čišćenja u područjima pogođenima katastrofom.