Petrova: blagdan Bribira

Prisnac vraćen iz zaborava

Anto Ravlić

Prisnac je neko vrijeme ostao zaboravljen, po strani. Pripremao se u nekim domaćinstvima, no javnost je malo znala o specijalitetu kojim se mogu pohvaliti samo Bribirci. Upravo je Petrova zaslužna što je prisnac počeo izlaziti iz domova i vratio se u društveni život



BRIBIR » Svoj blagdan proslavio je Bribir i njegovih gotovo dvije tisuće stanovnika. U sjedištu Vinodolske općine obilježavala se Petrova, višednevna svetkovina mjesnog blagdana Svetog Petra i Pavla. Program se u frankopanskom gradu razvukao na tri dana. Započelo je obilježavanjem 200 godina od rođenja dr. Josipa Pančića, rođenog u Ugrinima, a završio smotrom kulturno-umjetničkih i folklornih društava u Starom gradu.


   Dio Petrove bili su i sedmi Dani bribirskog prisnaca, autohtone poslastice koja je stoljećima dio Bribira. Nećemo napisati dio bribirske svakodnevice iz dva razloga. Prvi leži u činjenici da se radilo o jelu koje nije bilo jeftino i bribirski puk ga je u prošlosti pripremao za posebne prilike, uglavnom za Uskrs. Drugi razlog zašto se ne može napisati da je bribirski prisnac dio svakodnevice Bribira leži u činjenici da je prisnac neko vrijeme ostao zaboravljen, po strani. Pripremao se u nekim domaćinstvima, no javnost je malo znala o specijalitetu kojim se mogu pohvaliti samo Bribirci. Upravo je Petrova zaslužna što je prisnac počeo izlaziti iz domova i vratio se u društveni život kao bribirski pojam koji nadilazi gastronomske okvire. I Bribirci su pomalo ljubomorni na svoj prisnac, ne daju ga rado. Čak su jednom neformalno protestirali kad se bribirski prisnac ponudio na stolovima u susjedstvu tijekom jedne od turističkih manifestacija.



Dok su se gosti sladili prisnacem, održavala se smotra KUD-ova u organizaciji KUD-a Bribir, koji je na Petrovu obilježio 40 godina osnutka KUD-a. Uz domaćine su na smotri kulturno-umjetničkih i folklornih društava nastupili mali folklor KUD-a Bribir, recitatorke OŠ Dr. Josipa Pančića Bribir, vokalna skupina Vinodolke iz Grižana, klapa Žurnada iz Bribira, KUD »Ive Jelenović« iz Dobrinja, KUD Zvir iz Jelenja, Željka Brdar i Edo Sulejmanović na gitari, duo harmonikaša Ante Mamula i Daniel Šimek te dramska sekcija KUD-a Bribir s igrokazom »Pred birtijun« autorice Kate Grgurić.





   – Nešto slično imaju Kastavci, ali je sladak. Slično prisnacu rade i na Krku, no opet to nije naš bribirski prisnac koji je autohton i naš, kaže Ruža Kršul koja u svom Obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu Kršul priprema prisnace.


   Postoje dvije vrste prisnaca. Česte su rasprave koji je bolji, onaj s blitvom kao dodatkom ili klasični bribirski prisnac koji podrazumijeva šunku, sir, jaja, slaninu i ulje. Kolokvijalno će se često reći da postoje zeleni (s blitvom) i žuti prisnac, no dio Bribiraca ne želi čuti podjele na žuti i zeleni prisnac. Podjele ipak žive kad je riječ o afinitetima prema prisnacu.    – Sigurno je da stariji više vole prisnac od mlađih generacija, kaže Ruža Kršul koja je za Petrovu ponudila još jednu verziju autohtone slastice.    Namjerno nije rekla da se radi o prisnacu jer štovatelji tradicije u Bribiru ne žele čuti za neke nove verzije autohtonog prisnaca. U tradiciju nećemo dirati, no kad je riječ o okusu, mora se priznati da je treća verzija, službeno nazvana pita od crnog zelja i maslinovog ulja iz Bribira ukusna.    Prisnaci su se prodavali po pet kuna. Našlo se i zamjerki. Zašto se prisnac prodaje?    – Simbolično se naplaćivalo pet kuna. Naravno da se ne radi o bogaćenju Turističke zajednice ili pojedinog OPG-a, već se simboličnom cijenom željelo dati na značaju. Jako malo mjesta ima svoj autohotoni proizvod i zašto bi ga obezvrjeđivali dijeleći ga besplatno. Prisnac je bogato jelo, nije to jeftin kolač, netko se naradio da bi ponudio prisnac, objasnila je direktorica TZ-a Vinodolske općine Iris Bruketa naplatu prisnaca na Petrovu.