Uspješna tvrtka čiji je vlasnik i direktor Opatijac Roman Cvek upravlja s 800 turističkih objekata od Savudrije do Zadra i među inicijatorima je projekta Fly Croatia koji podrazumijeva aktivan odmor uz vlastiti zrakoplov – da bi se to postiglo, treba osposobiti manje aerodrome za prihvat gostiju bolje platežne moći
Opatijska tvrtka Rona menadžment je tvrtka za privatni smještaj, osnovana 1991., koja upravlja s oko 800 turističkih objekata od Savudrije do Zadra i time je najveći neovisni upravitelj turističkih objekata na hrvatskom tržištu. U svom vlasništvu ujedno imaju 80-ak vlastitih apartmana, a ono po čemu su također specifični je to što se ova menadžment tvrtka orijentirala na upravljanje smještajnim objektima u vlasništvu stranih državljana. To znači da rješavaju sve što treba privatnom iznajmljivaču, od imovinsko-pravnih odnosa, administrativnog i tehničkog servisa, do usluga turističke agencije, reći će Roman Cvek, vlasnik i direktor Rone.
Sjedište je, dakle, u Opatiji, iza Thallassotherapije, a imaju i pet ispostava, od kojih tri u Istri, te po jednu na Cresu i na Pagu. Ukupno zapošljavaju 37 ljudi te oko 15 sezonaca, a ostvaruju promet od oko 200.000 noćenja godišnje te prihod od oko 21 milijun kuna.
Ponuditi razlog dolaska
– Nema organizirane prodaje i sigurno da ima puno prostora da se taj smještaj bolje objedini i prezentira. U Hrvatskoj je pravi boom gradnje i prodaje apartmana bio u devedesetim godinama, kada su se apartmani kupovali, ali se tek kasnije počelo razmišljati što s njima. Na tržištu ima i apartmana koji su tu već trideset i više godina i koje je načeo zub vremena. Tu također vidimo svoju šansu. Sve u svemu, ipak se primjećuje da se popunjenost privatnog smještaja povećava. Hrvatski je prosjek oko 60 dana, dok je naš 108 dana. S time da u nekim destinacijama poput Opatije i Cresa imamo popunjenost i više od 150 dana. Dakle, prostora ima i s privatnim smještajem se može još puno napraviti. Bitno je, međutim, gostu ponuditi razlog dolaska, ukazao je vlasnik Rone, te dodao kako je kriza utjecala na poslovanje opatijske tvrtke. Fiksni troškovi su u posljednjih pet godina porasli za 30 posto, a ukazala je i na neke unutarnje nedostatke te ih potakla da poboljšaju unutarnje ustrojstvo i efikasnost. Iduće godine u planu im je tako rast broja noćenja od 15 posto te prihoda do pet posto.
Mreža sportskih aerodroma
Fly je ustvari skraćenica od Flying-Landcruising-Yachting i podrazumijeva aktivan odmor uz vlastiti zrakoplov. Da bi se to postiglo i u Hrvatsku dovelo goste koji imaju vlastite male zrakoplove, takozvanu generalnu avijaciju, treba osposobiti manje aerodrome koji su idealni za njihov prihvat. Kako je godinama zaljubljenik u pilotiranje i aktivan u zrakoplovstvu, Cvek je tako jedan od onih koje je u Hrvatskoj gospodarskoj komori – Županijskoj komori Rijeka okupio njen predsjednik Vidoje Vujić, nekad aktivan u padobranstvu.
Naravno, revitalizacija i bolje uređenje malih aerodroma donijelo bi koristi i lokalnoj zajednici, a na dobitku bi bili i svi lokalni aeroklubovi, smatraju pokretači projekta. Za Fly Croatia interes su pokazali u Državnom uredu za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) upravo radi »vraćanja u život« nekih nekadašnjih vojnih aerodroma, potporu je dalo Ministarstvo turizma, prepoznala ga je i Hrvatska gorska služba spašavanja (HGSS), ali i Ministarstvo prometa, koje će malu avijaciju uvrstiti u projekte za 2015. i 2016. Potporu je dala i Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo, s obzirom da se s ovako uređenim sustavom podiže sigurnost letenja.
Među njima je mnogo onih u vlasništvu države te su dio bivše vojne imovine. Najbolja ishodišna baza za cijelu Hrvatsku bi bio aerodrom Šepurine kraj Zadra, koji ima pistu dužine 1.200 metara, kraj njega je predviđena izgradnja golf igrališta, a nalazi se blizu mora i zone koja je predviđena za gradnju turističkog smještaja. Glavni operater Fly sportskih aerodroma i koordinator klastera ustvari bi bila Zračna luka Rijeka. Cvek je pojasnio kako je ideja stvoriti od Hrvatske prepoznatljivu aviodestinaciju, i to s mrežom kakva je u nautici mreža marina ACI. S time da bi Fly Croatia povezao more i kontinent. Vrijednost investicije je oko 230 milijuna kuna, s time da bi se i do 70 posto sredstava moglo pribaviti iz strukturnih i kohezijskih fondova Europske unije. Potencijal godišnjeg prometa je od 100 do 300 milijuna kuna, od čega bi država mogla zarađivati između 30 do 80 milijuna.
