Prenamjena zgrade

Bivša kuća čuvara brane Lokvarskog jezera postaje arheološki centar

Marinko Krmpotić

Snimio Marinko KRMPOTIĆ

Snimio Marinko KRMPOTIĆ

Propadanje objekta spriječila je ideja Udruge Processus Montanus koja okuplja vrhunske hrvatske stručnjake, ali i obične zaljubljenike u arheologiju, pa će Lokve dobiti  Istraživačko-edukativni centar



LOKVE  Do kraja ove kalendarske godine kraju bi trebali biti privedeni vanjski radovi vezani uz obnovu zgrade Istraživačko-edukativnog centra Processus Montanus, tijekom zime radilo bi se na poslovima unutarnjeg uređenja i obnove, a u ljeto 2016. godine nekadašnja kuća HEP-a smještena nedaleko od brane Lokvarskog jezera bila bi spremna za svoju novu funkciju vezanu uz arheološka istraživanja na području Gorskog kotara, istaknuto je pri jučerašnjem predstavljanju tog objekta javnosti.


Riječ je o Lokvarcima znanoj kući veličine 160 kvadratnih metara (plus oko 2.000 kvadratnih metara okoliša) koja je davnih godina služila kao mjesto nadzora nad branom i Lokvarskim jezerom. Nakon modernizacije poslovanja ta je njena funkcija postala nepotrebna pa već više od 15 godina objekt nitko nije koristio.



Dožupan Marko Boras Mandić istaknuo je da Županija ima razumijevanja za arheološka istraživanja na svom području jer ona pridonose  otkrivanju bogate povijesti zeleno-plave županije.– Od početka nam je jasno da je riječ o korisnom projektu pa smo pomogli pri kontaktima s HEP-om, a izdvojili smo i početna sredstva za obnovu. Naravno, i dalje ćemo u okviru naših mogućnosti podupirati realizaciju ovog projekta kako bi Gorski kotar dobio arheološki istraživački centar koji bitno može pridonijeti spoznaji o povijesti ovog područja, rekao je Boras Mandić.




Njegovo propadanje spriječila je ideja potekla iz Udruge Processus Montanus koja okuplja vrhunske hrvatske stručnjake, ali i obične zaljubljenike u arheologiju. Naime, u toj su kući, ističe Vid Arbanas, predsjednik te Udruge, vidjeli mogućnost daljnjih iskoraka vezanih uz sve češća arheološka istraživanja na području Gorskog klotara.


– Gotovo desetak godina na područje Lokava dolaze arheolozi iz cijelog svijeta, a poslednjih su godina svoja istraživanja proširili i na neke druge dijelove Gorskog kotara. Budući da su ta istraživanja uvijek vezana uz višednevni boravak većeg broja ljudi, javila se vremenom potreba za osiguranjem jednog prostora u kojem bi arheolozi mogli boraviti i raditi tijekom tih istraživanja.



Ovog su ljeta arheolozi na goranskom području istraživanja vršili u Ličkom polju, Plemenitašu i Kupskoj dolini, a ove jeseni to će biti učinjeno i na nekim lokacijama (Kalvarija, Rezana) u Lokvama, podsjetio je Arbanas dodavši da američki arheolozi predlažu da se budući Istraživačko-edukativni centar pretvori u službeni studentski arheološki kampus. – No, to je zasada samo ideja i za nju treba puno novaca pa je trenutačno najbitnije dobro završiti ovaj započeti posao, rekao je Arbanas.


Bivša HEP-ova zgrada činila nam se idealna za tu svrhu pa smo uz pomoć Općine Lokve i Županije krenuli u projekt obnove. Vanjski radovi uz uređenje okoliša uključuju i obnovu fasade te postavljanje novog dimnjaka, jer je stari uništen tijekom ledoloma, a u unutrašnjosti ćemo u podrumu urediti prostor za rad na pronađenim predmetima, na prvom će katu biti prostor za sastanke, seminare i ostale slične aktivnosti, a u potkrovlju ćemo urediti spavaonicu za desetak, možda i više osoba, rekao je Arbanas dodavši da će uređenjem ovog objekta HNS i sadašnja lokvarska vlast ispuniti jedno od obećanja iz predizborne kampanje te stvoriti objekt koji će biti središte budućih arheoloških istraživanja na području Gorskog kotara.


Načelnik Općine Lokve Toni Štimac naglasio je da u ovaj projekt Općina Lokve ulazi slijedeći već dokazanu namjeru spajanja različitih djelatnosti i aktivnosti s turizmom kako bi privukli što veću pažnju potencijalnih gostiju.


– Zanimljivi arheološki nalazi, kao i boravak arheologa na našem području svakako mogu pomoći rastu zanimanja za naš kraj pa stoga ovaj projekt smatramo dobrim. Po troškovniku radova za obnovu nam je potrebno 640.000 kuna od kojih smo ove godine osigurali 200.000 kuna zahvaljujući PGŽ-u, a 30.000 kuna izdvojili smo iz općinskog proračuna, rekao je Štimac.