Foto M. Trinajstić
Osim što se ne izjašnjavaju kao Romi, zbog čega lokalne i institucije socijalne skrbi ne mogu do novca osiguranog za integraciju romske manjine, stanovnicima Homutna teško je pomoći i stoga što su njihovi bespravno izgrađeni objekti u pravilu na privatnim zemljištima čiji vlasnici nisu skloni njihovoj legalizaciji
OMIŠALJ U sjedištu omišaljske lokalne uprave općinska načelnica Mirela Ahmetović, u društvu suradnika i predstavnika krčkog Centra za socijalnu skrb, susrela se sa zamjenikom župana PGŽ-a Petrom Mamulom, kako bi predstavnike regionalne uprave upoznala s aktivnostima, mjerama i programima kojima Općina nastoji pridonijeti integraciji romske populacije u zajednicu, ali i ukazala na probleme u čijem rješavanju Omišljanima može pomoći županijska uprava. Sa životnom stvarnošću 70-ak pripadnika omišaljske romske zajednice Mamulu su, uz Ahmetović, upoznale i Vesna Juzbašić, ravnateljica Centra za socijalnu skrb Krk te Miljenka Justić, čelnica omišaljskog Odbora za socijalnu skrb.
Iako se zbog njihova već spomenutog neizjašnjavnja pripadnicima romske nacionalne manjine otočna populacija Roma u formalnom smislu može svesti na tek nekoliko pripadnika, poznata je činjenica da ih na Krku u ovom trenutku živi stotinjak. Uz 70-ak omišaljskih Roma, znamo i za još četiri obitelji koje prebivaju na području odlagališta otpada Treskavac te jednu obitelj koja živi na lokalitetu Jezera pored Njivica, naglasila je Juzbašić, dodajući da Centar za socijalnu skrb o svima njima brine te ih materijalno pomaže u okvirima propisanih cenzusa i zakonskih ograničenja.
– Činjenica da upravo na području Omišlja, u zoni naselja Homutno, već desetljećima obitava najbrojnija romska zajednica na otoku Krku, usmjerava nas nastojanjima njihove integracije u društvo i provedbi različitih socijalnih i edukacijsko-odgojnih programa i projekata za što lokalna uprava iz svog proračuna godišnje izdvaja 150 tisuća kuna – naglasila je Ahmetović.
Bespravni objekti
No, velik problem u nastojanjima poboljšanja nezavidnih uvjeta u kojima žive otočni Romi predstavlja činjenica da se velika većina njih ne izjašnjava pripadnicima romske manjine. Zbog te formalno-pravne činjenice Općina, kao ni druge institucije zadužene za skrb o socijalno ugroženima, u pravilu ne mogu koristiti sredstva koja kroz brojne projekte i programe, dijelom financirane i iz europskih izvora, stoje na raspolaganju upravo Romima, naglasila je Miljenka Justić, istaknuvši da se uz tu »neočekivanu peripetiju« ljudi koji žele pomagati žiteljima naselja Homutno susreću i s problemima vezanim uz nemogućnost ulaganja u objekte u zoni Homutna i njihovu komunalnu infarstrukturu, i to zato što su mahom bespravno sagrađeni (ili privremeno postavljeni) na privatnim zemljištima, bez dopuštenja njihovih vlasnika.
Zamjenik župana nakon obilaska omišaljskog romskog naselja zaključio je da problemi tog naselja ne odudaraju od »tema i problema« koji muče žitelje svih ostalih sličnih naseobina na području PGŽ-a. – Naravno da ćemo u okvirima svojih mogućnosti nastojati pomoći podizanju životnog standarda ovih ljudi, a posebno u nastojanjima njihove još bolje integracije u društvo, zaključio je Mamula, istaknuvši da će se ta vrsta institucionalnih nastojanja intenzivirati najesen, nakon što bude završen postupak konstituiranja vijeća nacionalnih manjina PGŽ-a, pa tako i onog koje će predstavljati romsku nacionalnu manjinu.
Stoga se omišaljskim Romima pomaže u mjeri koliko je to moguće. U tom smislu je ravnateljica krčkog Centra za socijalnu skrb pohvalila mjere Općine Omišalj kojima se nastoji popraviti nezavidne egzistencijalne uvjete u kojima živi 14 ondje nastanjenih obitelji. Upravo zahvaljujući podršci Općine, već se cijelo desetljeće uspješno provodi program »Romi u zajednici«.
Uspješna socijalizacija
Taj je program uvelike pridonio socijalizaciji malih Roma, njihovoj boljoj pripremi za školu te lakšem i bezbolnijem »uklapanju« u kasnije redovne školske programe. U omišaljskoj školi nastavu pohađa 18 malih žitelja tog naselja, naglasile su Ahmetović i Juzbašić, ne zaboravivši spomenuti da, za razliku od prijašnjih vremena, mali Romi sad napokon i završavaju školu. Domaćini dožupanu nisu zaboravili ukazati i na pomoć koju im pružaju članovi njivičke udruge »Obitelj za mlade«.
Posebno treba naglasiti da će već razmjerno dobra i učinkovita integracija Roma u redovni odgojno-obrazovni sustav uskoro postati još boljom i kvalitetnijom, i to nakon što uskoro profunkcionira novoosnovana matična škola Omišalj te nakon što svoja vrata, već za koji tjedan, otvori novi dječji vrtić, institucije u kojima će se, zahvaljujući boljim prostorno-organizacijskim i kadrovskim uvjetima, stvoriti preduvjeti provedbe još sustavnijih programa namijenjenih malim pripadnicima te manjinske zajednice, zaključila je Mirela Ahmetović, ne propustivši istaknuti kako u nastavku provedbe već uhodanih i dokazanih integracijskih programa lokalna uprava računa na još snažniju potporu županijskih i državnih tijela.
