RIJEKA  Ako bi trebalo tražiti zajednički nazivnik dvaju predstavljanja knjiga druge večeri 8. riječkog sajma knjiga i festivala autora »vRIsak«, osim mjesta antikvarijata Ex librisa mogao bi to biti i pojam uspješnog kasnog romanesknog prvijenca. Jer i bugarski pisac Emil Andreev i hrvatsko-njemačka spisateljica Alida Bremer svoje su recentne, a prve romane napisali relativno kasno, no njima u matičnim zemljama objavljivanja ostvarili zapažene uspjehe. Sada im valja samo još vidjeti kako će proći u Hrvatskoj.

Andreev je svoj prvi roman napisao 2004. godine, a u Hrvatsku ga je doveo projekt V.B.Z.-a »Europom u 30 knjiga«. Dosad je roman osvojio brojne bugarske i europske nagrade, po njemu je snimljen i film koji se autoru ne sviđa, a snažno je utjecao i na suvremenu bugarsku književnost, osim što je jedan od najprodavanijih bugarskih romana ikad. Tako su barem rekli autor i njegov hrvatski urednik Stjepan Ravić, kojima je u predstavljanju pomogla prevoditeljica Ana Vasung.

Zagonetna je to i napeta priča u ljubavnom, pustolovnom, a na mahove i gotičkom romanu koji u fokusu ima bogumile. No da stvari ne odu preozbiljno, tu su humorni, odnosno groteskni momenti.

Bremer je pak napisala roman koji je u matičnoj Njemačkoj, obzirom da je na njemačkom napisan i tamo prvo objavljen, gotovo pa mainstream kao obiteljski povijesni roman. No u našoj je književnosti zbog tematike Drugog svjetskog rata i partizana, kako rekoše autorica i njen predstavljač Zoran Grozdanov, taj roman potpuno izvan srednje struje.

A nastao je tako kasno, kako je pojasnila autorica, inače jedna od najvećih promotorica hrvatske književnosti u Njemačkoj, zato što je ona prvo na umu imala znanstvenu karijeru.

– Ali doktorat je pao kad i rat, pa sam malo pomalo završila kao prevoditeljica, u jednom trenutku pomislivši: »Pa mogu i ja to!« – rekla je Bremer, pokušavši si kroz priču o hrvatskoj Nijemici koja nasljeđuje maslinik u Hrvatskoj pa se zbog toga vraća u domovinu objasniti tko je i što je ona sama.U Njemačkoj je roman odlično prošao; vrlo brzo sakupio je 30-ak recenzija u važnim njemačkim glasilima, a Nijemce je posebno zaintrigirao zbjeg u El Shattu, o kojem se i na ovim prostorima nešto manje zna.

U razgovoru s Grozdanovom, Bremer je na njegovo pitanje o tome što ćemo njeno sljedeće čitati priznala da u Njemačkoj scenu kontroliraju književni agenti, pa je tako njena agentica odabraja jedan od nekoliko ekspozea koje joj je ponudila. Bit će to, kako Bremer kaže, zafrknut krimić čija se radnja zbiva 1936. u Splitu.