Koordinacija načelnika smatra da je prijedlog dobar * Foto: M. KRMPOTIĆ
Zakon je složen tako da bi se njegovim provođenjem trebala potaknuti demografska obnova i naseljavanje Gorskog kotara, uz što kvalitetnije korištenje ljudskih, prirodnih i gospodarskih resursa kraja
SKRAD » Do sredine ove godine prijedlog Zakona o Gorskom kotaru trebao bi ući u proceduru službenog prihvaćanja dokumenta, a za dva tjedna na sastanku Koordinacije goranskih gradonačelnika i načelnika bit će poznat konačni izgled tog zakonskog akta, zaključeno je na jučerašnoj sjednici Koordinacije na kojoj su čelnici svih devet goranskih općina i gradova razmotrili prvi radni prijedlog zakonskog akta koji bi trebao osigurati opstanak i omogućiti razvoj Gorskog kotara.
Obujmom nevelik, ali značajem vrlo bitan prijedlog novih zakonskih odredbi složen je tako da bi se primjenom navedenih odredbi dogodilo »poticanje demografske obnove i naseljavanja Gorskog kotara, kvalitetnijeg i ravnomjernijeg rješavanja socijalnih prilika te općenito gledano stvaranje preduvjeta da se ljudski, prirodni i gospodarski resursi Gorskog kotara što kvalitetnije koriste za njegov gospodarski razvoj, ali uz očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti svih njegovih krajeva«, piše u prijedlogu Zakona koji odredbe vezane uz napredak nudi u posebnim cjelinama.
Niz prava
U okviru cjeline Promet i komunalna infrastruktura Gorani predlažu da jedinicama lokalne samouprave pripada godišnja naknada u iznosu od 15.000 kuna po kilometru nerazvrstane ceste, kao i pogodnost po kojoj bi učenici, studenti i umirovljenici i osobe starije od 65 godina imali pravo na besplatan prijevoz u županijskom linijskom prijevozu putnika, a fizičke osobe pravo na popust u iznosu od 50 posto pri plaćanju cestarine na autocesti Zagreb – Rijeka. Nadalje, pravne osobe koje zapošljavaju najmanje 5 radnika i koje imaju sjedište na goranskom području imali bi pravo na popust u iznosu od 75 posto pri plaćanju cestarine na autocesti Zagreb – Rijeka. Prijedlog traži i da se u jedinicama lokalne samouprave izgradnja komunalne infrastrukture sufinancira u visini od 50 posto vrijednosti radova iz proračuna županije, a zanimljiv je i prijedlog po kojem bi trgovačka društva koja u Gorskom kotaru obavljaju poslove vodoopskrbe i odvodnje zbog velike dužine vodovoda i troškova distribucije vode imala pravo na godišnju subvenciju u visini d 8 kuna po m3 prodane vode te pravo na povoljnije sufinanciranje svojih projekata.
Kad je riječ o gospodarstvu i poticajnim mjerama ulaganja predlaže se da se fizičkoj i pravnoj osobi koja obavlja gospodarsku djelatnost umanjuje porezna osnovica za sredstva koja je reinvestirao ili će ih u narednoj poslovnoj godini reinvestirati za proširenje postojeće ili otpočinjanje novih gospodarskih djelatnosti. Predlaže se i da se fizička i pravna osoba, koja osniva trgovačko društvo ili zadrugu za obavljanje gospodarske djelatnosti ili otvara obrt, a zapošljava više od 5 novih radnika, oslobađa plaćanja poreza na dobit u prvoj godini poslovanja, u drugoj godini poslovanja plaća 25 posto, trećoj godini 50 posto, u četvrtoj godini 75 posto te tek u petoj godini punih 100 posto pripadajućeg poreza.
Mislilo se i na poljoprivrednike pa se predlaže da se kod uvoza stoke (krupnog i sitnog zuba) iz zemalja EU-a radi obnove stočnog fonda, matičnih stada i razvoja djelatnosti stočarstva, krajnji korisnik oslobađa carinskih davanja, a pri uvozu poljoprivrednih strojeva i alata poljoprivrednici bi se oslobađali plaćanja carinskih davanja pod uvjetom da se ti strojevi i alati ne proizvode u Republici Hrvatskoj, a uvoze se s područja EU-a.
Kvalitetan tekst
Prijedlog Zakona o Gorskom kotaru goranskim je čelnicima u ime Radne skupine sastavljene od predstavnika svih goranskih općina i gradova iznio Tomislav Mrle, a ponuđeni tekst goranski su čelnici ocijenili vrlo kvalitetnim. Gradonačelnik Vrbovskog Dražen Mufić istaknuo je kako je po svojim odlikama prijedlog već sada bolji od »brdskog« zakona i bitnije promjene neće trebati raditi. Načelnik Lokava Toni Štimac smatra da puno veći naglasak treba staviti na razvoj gospodarstva, a istu je ocjenu ponudio i delnički gradonačelnik Ivica Knežević predloživši da se u izradu konačne verzije zakonskog akta uključi PGŽ, kao i Udruga općina i gradova Hrvatske. Uključivanje Županije zatražili su se i čelni ljudi Skrada (Damir Grgurić) i Brod Moravica (Dragutin Crnković) i stoga što će tada goranska traženja biti ozbiljnije shvaćena.
Po mišljenju načelnika Fužina Marinka Kauzlarića »goranski« zakon mora biti okrenut naplati korištenja prirodnih bogatstava i prostora koja je trenutačno na niskoj razini, a motivi za pomoć Gorskom kotaru moraju biti vezani ponajprije uz nadmorsku visinu, depopulaciju i slabu naseljenost jer su to specifični i neoborivi goranski argumenti. Gradonačelnik Čabra Kristijan Rajšel predložio je simulacije za pojedine članke kako se ne bi dogodilo da se novim odredbama ponegdje dobije manje no što se već ima, a na dodatnoj analizi pojedinih članaka inzistirao je i načelnik Ravne Gore Anđelko Florijan, dok je načelnik Mrkoplja Ivica Padavić predložio da se u zakon uključi odredba kojom bi se pospješilo rješavanje imovinsko-pravnih odnosa čije nerješavanje prečesto koči mogućnost ulaganja i razvoja.
