Trajektno pristanište Mišnjak / snimio S. DRECHSLER
Luka Mišnjak najkorištenija je veza otoka Raba s kopnom, no neadekvatnih kapaciteta za prihvat većih trajekata te je potrebna nadogradnja. Planirana su dva veza za brodove od 80 do 120 metara i osam vezova za brodove od 30 do 70 metara, napisali su izrađivači Studije koju je naručio ŽLU Rab
ab bi na Mišnjaku u bližoj budućnosti mogao imati kvalitetniju i moderniju trajektnu luku, a u daljoj perspektivi i teretnu luku. Vezano za tu temu, jučer je u hotelu Padova prezentirana Studija izvodljivosti i analize troškova i koristi za projekt nadogradnje i razvoja Luke Mišnjak, čiju je izradu naručila Županijska lučka uprava Rab, a izrađivači su bili Pomorski fakultet u Rijeci i Rijeka projekt d.o.o.
Kako se moglo čuti, trajektna luka Mišnjak već sada se pokazuje nedovoljno adekvatnom. »Rapska plovidba« će uskoro imati novi brod koji će, kako je napomenuo direktor Dragan Andrić, moći prometovati, ali jedva. S obzirom da se ovakvi projekti rade za duže razdoblje, u paketu s trajektnom, razmotrena je i mogućnost gradnje teretne luke.
– Luka Mišnjak je najkorištenija veza otoka Raba s kopnom. Trenutno je u funkciji osam rampi za prihvat trajekata, ali vrlo ograničenih karakteristika i kapaciteta. S obzirom na česte nepovoljne vremenske uvjete, iz razloga sigurnosti postoji velika potreba za uvođenjem većih trajekata koji omogućuju prometovanje u većini vremenskih uvjeta. No, za njihov prihvat ne postoji odgovarajuća infrastruktura. Potrebna je nadogradnja postojeće trajektne luke te su planirana dva veza za brodove od 80 do 120 metara i osam vezova za brodove od 30 do 70 metara, napisali su izrađivači, u ime kojih su jučer govorili voditelj Alen Jugović te Damir Šimunić i Hrvoje Katunar.
Župan Komadina danas nastavlja radni posjet Rabu. U Loparu će se sastati s načelnikom Alenom Andreškićem, a potom u Rabu s gradonačelnikom Nikolom Grgurićem. Teme sastanaka bit će suradnja Županije s Gradom, odnosno Općinom te razvojni potencijali otoka.
Niz benefita
– Sljedeći problem je što otok Rab nema teretnu luku i cjelokupni teretni promet se odvija kamionima i trajektima. S obzirom na veličinu otoka, građevinske investicije i pokrenutu industriju, poljoprivredu i marikulturu, postoji opravdani razlog planirati i investirati u lučku infrastrukturu koja bi omogućila prihvat manjih brodova, odnosno dva veza za brodove do 100 metara. Osim morskog dijela, predviđeno je investiranje i u izgradnju odgovarajućih prometnih rješenja u prilazu luci te kompleksan prostor kopnene infrastrukture. Ovakva investicija znači osiguranje infrastrukturnih preduvjeta i omogućuje otoku Rabu razvoj u budućnosti. Bez ove investicije, gospodarski i industrijski razvoj otoka nije moguć, napisali su izrađivači.
Kao dobrobiti od ovih zamisli istaknuto je poboljšanje dostupnosti otoka Raba, povećanje dohotka stanovništva, razvoj poslovnih aktivnosti na otoku, povećana sigurnost prijevoza trajektom, mogućnost prometovanja i u slučaju lošeg vremena, podizanje dnevnog kapaciteta, ubrzanje prometa…
U sklopu projekta izgradila bi se zgrada u luci koja bi imala sanitarije, reprezentativni ugostiteljski objekt i parkiralište za zaposlenike. Trajekt se ne bi čekalo parkiran uz cestu, nego na čekalištu, a trajektna luka odvojila bi se od teretne posebnom pristupnom cestom. Teretna luka donijela bi, primjerice, korist za radnu zonu Mišnjak koja je planirana u blizini, te bi, za primjer, troškovi života na otoku bili manji jer je prijevoz brodom jeftiniji od onoga kamionom preko trajekta.
Teretna luka jednom…
Istaknuto je i da projekt nije financijski samoodrživ, jer bi povećanje prihoda pokrilo tek oko 34 posto investicije, ali bi socio-ekonomski efekti na otok Rab bili veliki. U jeftinijoj varijanti projekt bi koštao oko 182 milijuna kuna, od čega bi dio koji se odnosi na trajektnu luku stajao oko 47 milijuna.
Ravnatelj Lučke uprave Rab Vanja Debelić rekao je da je ovo tek prvi korak, iza kojeg treba ići maritimna studija, studija utjecaja na okoliš i tek onda idejni projekt.
– Ovo je naša vizija razvoja za idućih 50 godina. Hoće li tako biti, ovisi o financiranju, rekao je Debelić.
Na prezentaciji su, između ostalih, bili župan Zlatko Komadina i gradonačelnik Nikola Grgurić. Sukus dugačke rasprave koja je uslijedila bio je da se treba koncentrirati prije svega na ono što je Rabljanima najvažnije, a to su gosti i trajektni prijevoz. Teretna luka, kako se moglo čuti, uvijek može biti dobrodošla, ali tek u nekoj daljoj budućnosti.
– Mislim da fokus moramo staviti na trajektnu luku i u tom smislu ovaj projekt ima našu punu podršku, rekao je gradonačelnik Grgurić. Župan Komadina je istaknuo da će projekt, ako ne prođe financiranje u Europskoj uniji, morati realizirati sami.
– Treba kandidirati ono što može proći u EU, a to je trajektni dio, rekao je Komadina.
