Foto: Marin Aničić
Tema izložbe u Muzeju Grada je Crikvenica od prve polovice 19. st. do početka Prvog svjetskog rata, a postav prati preobrazbu grada, koji je u početku bilo malo ribarsko mjesto, da bi u samo nekoliko desetljeća prerastao u omiljeno odredište i lječilište imućnih žitelja Austro-ugarskog carstva
CRIKVENICA Zamjenica gradonačelnika Crikvenice Silvia Crnić jučer je u prostorijama Muzeja Grada otvorila izložbu fotografija, predmeta, plakata, nacrta, odjeće pod nazivom »Crikvenica«, inače rezultat višemjesečnog istraživačkog rada djelatnika Muzeja Tee Rosić i Stjepana Špalja.
Tema izložbe je Crikvenica od prve polovice 19. stoljeća pa sve do početka Prvog svjetskog rata, a sastoji se od postava koji prati preobrazbu ovog grada, koji je u početku bilo malo ribarsko mjesto, da bi u samo nekoliko desetljeća prerasla u omiljeno turističko odredište i lječilište imućnih žitelja Austro-ugarskog carstva. Prema riječima ravnateljice Muzeja Silvije Huljina, ova izložba, koju u potpunosti financira Grad Crikvenica, podijeljena je u četiri dijela.
Snimio Marin ANIČIĆ
Četiri etape
– Prvi dio izložbe predstavlja Crikvenicu na vrhuncu svojeg turističkog razvoja koju su činili njezini turistički kapaciteti, od kojih neki i danas postoje. Drugi dio govori o urbanističkom razvoju grada, odnosno o velikim zahvatima koji su utjecali na ovaj grad, poput nasipavanja obale, izgradnje luke, prometnica, izgradnji parkova i ostale prateće komunalne infrastrukture.
Treći dio izložbe posjetitelja informira o svim preduvjetima koje ima ovaj grad, a koji su bili važni da se ribarsko selo razvije u kupalište i turističko odredište. To je prije svega ugodna klima, geografski položaj i slično. Četvrti dio predstavlja naš grad kroz mala sela, a to su danas naši kvartovi – Dvorska, Petak i slično, rekla je Silvija Huljina, dodajući da je riječ zapravo o vremenu (sredina 19. stoljeća) kada je došlo do spoja interesa mađarskog kapitala i lokalne zajednice, koja je odlučila za sitni novac prodati svoja atraktivna zemljišta uz more na kojima su se onda gradili turistički objekti, ugostiteljski kapaciteti.
Ova je izložba također ukazala i da se ime grada kroz povijest različito pisalo i izgovaralo, no sve su inačice izvedenice od iste riječi – crkve, odnosno crikve. Od 1898. do 1913. godine službeno je ime mjesta – Cirkvenica.
Ovo ime nametnula je Austro-ugarska monarhija i hrvatski ban Khuen Hedervary. Crikvenica je krajem 19. stoljeća postala administrativno središte tadašnjeg kotara koji je obuhvaćao Bribir, Selce, samu Crikvenicu, Grižane, Drivenik i Ledenice. Prema podacima, 1911. godine kotar ima 24.131 stanovnika, a sama Crikvenica 4.529. Iako se većina bavi tradicionalnim zanimanjima (ribarstvom, poljoprivredom) te živi od tzv. merikanskih soldi (novac kojeg je slala emigracija), zbog razvoja turizma – nove gospodarske grane – mnogi kao prihod počinju i to navoditi kao izvor svojeg prihoda.
Staro posuđe, oprave…
Osim povijesnih fotografija smještajnih kapaciteta, posjetiteljima će zasigurno biti interesantno pogledati jedan reklamni plakat kojeg je ustupila mađarska Nacionalna biblioteka iz Budimpešte, na kojem se reklamira Hotel Thalassoterapia, zatim hotelsko posuđe za večeru za dvije osobe (donacija Hotela Miramar) s početka prošlog stoljeća, a riječ je o posrebrenoj alpaki, zatim tu je set posuđa za serviranje doručka, te jednoj opravi kakvu su nosile imućne gospođe s početka prošlog stoljeća koje su ljetovale na Rivijeri. Opravu (čipkana košulja i dugačka crna suknja) je ustupio Muzej za umjetnost i obrt iz Zagreba.
Za potrebe ove izložbe autori projekta uglavnom su istraživali riječke arhive. Izložba se može pogledati do 1. veljače 2017. godine, u radno vrijeme Muzeja, svaki dan od 9 do 13 sati i od 18 sati do 22 sata.
