Snimio Mladen TRINAJSTIĆ
Smanjenje subvencija za vodoopskrbu, putničke i brzobrodske linije, a pogotovo poticaja za otočno gospodarstvo, otočni političari dočekali »na nož«. Pitaju što je s predizbornim obećanjima jer se ljude opet tjera s otoka, odnosno umanjuje mogućnost izjednačavanja uvjeta života s onima na kopnu
Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU smanjilo je subvencije za vodu na otocima za 2.000.000 kuna (s 12 na 10 milijuna kuna), a smanjeni su i poticaji za otočno gospodarstvo, razvoj otoka te 40 posto za izradu projektne i programske dokumentacije za razvoj otoka i priobalja. Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture također je novim proračunom predvidjelo smanjenje, pa će subvencije za redovite putničke i brzobrodske linije umjesto 309,7 iznositi 270 milijuna kuna, zbog čega postoji strah od redukcija ili ukidanja linija. Na taj način otočanima su smanjene sve tri glavne subvencije – voda, prijevoz i poticaji za gospodarstvo.
Prevelika centralizacija
Iako otok Krk, zahvaljajući dobroj prometnoj povezanosti i razmjerno visokoj razini komunalne opremljenosti ne muče problemi kakvi more žitelje većine drugih jadranskih otoka, svaki znak »kresanja« bilo kojeg oblika otočnih potpora i državnih pomoći tim po mnogočemu osjetljivim sredinama niti Krčane ne ostavlja ravnodušnim. Naznake smanjenja proračunskih subvencija za vodoopskrbu, pomaganja putničkih i brzobrodskih linija, a posebice poticaja za otočno gospodarstvo, odnosno za izradu projektne i programske dokumentacije namijenjene razvoju otoka i priobalja, i Krčani su, solidarizirajući se s ostalim otočanima, dočekali »na nož«.
Vratiti »posebno mjesto« u proračunu
– Novi proračun vrlo je nepromišljen, loš i štetan u dijelu koji se odnosi na otoke i otočane, a posebice otočno gospodarstvo koje u takvim okolnostima zasigurno neće djelovati u uvjetima sličnima onima na kopnu. Dokle god otoci ne vrate svoje »posebno mjesto« u državnom proračunu, ali i tijelima koja o njima odlučuju, za nas bodule neće biti sreće, zaključuje dobrinjski načelnik, primjećujući i da Krčanima, u nastojanjima kandidiranja projekata i programa na natječaje nadležnih ministarstava, velik problem stvara visok »indeks razvijenosti« njihovih lokalnih jedinica, pokazatelj koji ih čini potpuno nepogodnima za korištenja tih potpora, kaže Neven Komadina.
– Najlošija priča, što se naših otoka tiče, krenula je zapravo u mandatu prethodne Vlade, kada je zbog nekog razloga ukinuta nekadašnja Uprava za otoke, tijelo koje se bavilo isključivo problematikom otoka i koje je, držim, bilo prilično uspješno u ostvarenju svog »poslanja«. Otoci su činom pretvaranja te Uprave u sektor Ministarstva regionalnog razvoja nedvojbeno izgubili na važnosti pa se posljedično sada vide učinci takve politike koji me, nažalost, nimalo ne iznenađuju, ocjenjuje dobrinjski općinski načelnik Neven Komadina.
– Ipak, ključ svih naših problema prevelika je centraliziranost naše države i dok to ne promijenimo, neće biti dobro ni otočanima, niti onima koji to nisu – zaključio je Komadina.
Slično o istoj temi razmišlja i njegova omišaljska kolegica Mirela Ahmetović koja u rezanju potpora otocima prepoznaje demagogiju aktualne državne vlasti čije su odluke, u stvarnosti, daleko od onog što je proklamirano u predizbornom razdoblju.
– Zadržavanje ljudi na otocima i zaustavljanje iseljavanja mladih obična je floskula kad te »smjernice« stavimo u odnos s onim što nam se sada, u stvarnosti »servira«, posebice sa štednjom na potporama razvoju otoka. Podaci koje sam, za sada, uspjela doznati, pokazuju naravno uz uvjet da su točni, potpunu neosjetljivost Vlade i Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU-a za problematiku života na otocima. Takve su najave šamar svim otočnim lokalnim jedinicama i zajednicama, svima koji se trude održati kakav-takav život na otocima. Država ljude doslovno tjera s otoka pa se u ovakvim okolnostima moram zapitati u čijem interesu radi spomenuto Ministarstvo – rekla je Ahemetović, ustvrdivši da mjere poput spomenutih definitivno ne idu u korist zadržavanja otočana na otocima.
Skuplji katamaran?
Iz Grada Raba naglasili su da vjeruju kako će nova Vlada, usprkos brojkama, prepoznati stvarne potrebe ljudi s otoka, te u tom smjeru usmjeriti sredstva.
– U slučaju Raba, u smjeru završetka projekata izgradnje ceste D-105, konačnog završetka ukupnog kanalizacijskog sustava, završetka trajektnih pristaništa i slično. U tom smislu, očekujemo potporu, bez obzira iz kojih stavki, odnosno iz kojih izvora financiranja to došlo. U svakom slučaju, vjerujemo da će se, nakon nekoliko godina, ponovno više ulagati u Rab, rekli su iz grada u kojem je na vlasti HDZ.
Čelnik rapskog SDP-a Ivica Lupić drugačijeg je mišljenja.
– Uz ovakav proračun za 2016. godinu, posebno dio koji se odnosi na smanjenje poticaja za otočno gospodarstvo i razvoj otoka, te smanjenje subvencija za redoviti i brzobrodski prijevoz, na Rabu se neće realizirati niti jedan projekt planiran u proračunu Grada Raba za 2016. godinu, posebno iz sredstava pomoći iz proračuna države. Ne vjerujem da će doći do ukidanja brzobrodske linije za Rijeku, jer ta linija je od izuzetnog značaja za Rabljane, ali da bi karta za katamaran mogla poskupjeti je moguće – kaže Lupić, dodavši da ovakvim smanjenjem sredstava za otoke Vlada pokazuje da nema sluha za teškoće života na otoku.
– Ovoj Vladi je strateški prioritet razvoja otoka zanemaren, odnosno odgođen. Rabljani ne traže ništa bolje ili više nego samo da Vlada stvara uvjete za jednakovrijedan život i razvoj na otoku, kao i na kopnu. Mislim da Vlada želi ostvariti uštede na pogrešnim mjestima, rekao je Lupić.