Žitelji stare gradske jezgre susreću se s brojnim komunalnim problemima / Snimio Marko GRACIN
Osim što je »kicarima« gradonačelnik poručio da bi se sami trebali promijeniti žele li mijenjati svoje goste, najviše se raspravljalo o prometnom zagušenju stare jezgre, dostavnim traktorima i noćnoj glazbi
RAB »Moramo promijeniti sebe da bismo promijenili goste. U špici sezone imamo pun otok, ali ti ljudi ne troše puno i od njih nemamo mnogo koristi. Naše goste profilirat ćemo ponudom, a u povijesnoj jezgri imamo puno toga za ponuditi. Kada baštinu valoriziramo u kulturni turizam, imat ćemo drugi tip gostiju«, riječi su kojima se gradonačelnik Nikola Grgurić uvodno obratio na Zboru građana za stanovnike stare gradske jezgre Raba, popularno znane kao »kicari«.
Njegova tvrdnja je na tragu onih s prijašnjih zborova, kada je glavna misao vodilja Grgurića i kolega iz gradske uprave i komunalnih poduzeća bila da su za probleme, poput nepropisnog odlaganje smeća i smrada iz kanalizacije, u velikoj mjeri odgovorni sami građani. Slično objašnjenje Grgurić je u Rabu imao na pitanje o prometnom zagušenju stare jezgre, koje se ponavlja iz sezone u sezonu.
– Polako moramo početi mijenjati vlastitu svijest. Za advent je parkiranje bilo besplatno, pa su se ljudi svejedno parkirali svuda okolo, rekao je Grgurić, čije je mišljenje da prosječni Nijemac u svojoj zemlji strogo pazi gdje će parkirati, a u Hrvatskoj se ponaša onako kako vidi da se ponašaju domaći stanovnici.
S obzirom da se u javnosti često spominje prenamjena nogometnoga igrališta Blato u parkiralište, Grgurić se osvrnuo i na tu temu.
– Na Blatu nisam za garažu jer je to preatraktivna pozicija. Ako se nogometni centar u budućnosti bude gradio drugdje, onda na Blatu može biti zona za opuštanje ili sličan sadržaj. Pravu rezervu za parkiralište imamo na brdu iza hotela Imperial i na ravnici preko puta ljekarne u Palitu, odakle je moguće organizirati prijevoz u grad. Moguć je i prijevoz barkama, što bi bilo idealno jer gosti ne bi morali brinuti o vozilima. Moguće su i češće linije autobusa, za što je Autotrans pokazao interes, ali bi Grad to trebao sufinancirati, rekao je Grgurić, najavivši mogućnost da se oko 120 mjesta u samom centru grada ukine.
Pojedinci su se žalili na veliki broj glodavaca u starom gradu. Nadležni su odgovorili da se dezinsekcija redovito provodi, ali da je, opet, riječ o neodgovornosti građana, odnosno kuhara iz restorana koji ostatke hrane bacaju pored kontejnera, što privlači miševe. To je potvrdio i građanin Patrik Krstinić, profesor biologije, koji je rekao da miševi idu tamo gdje ima hrane, ali i da treba paziti koju vrstu miša se istrijebljuje jer su neki miševi važan dio hranidbenog lanca. Krstinić je iznio još jedan zanimljiv prijedlog: – Trebali bismo uvesti ekorentu, 50 kuna po noćenju, rekao je Krstinić. Brzo je zbrojeno da je na 1,2 milijuna noćenja to 600.000 kuna.
Opet tovari i kariole
Raspravljalo se i o prometu u Gornjoj ulici, inače pješačkoj zoni kojom po potrebi prometuju dostavni traktori. Jednoj građanki to smeta, pa je rekla da se Gornja ulica pretvorila u trkalište traktora. Uslijedila je rasprava na tu temu sa zaključkom da su traktori uglavnom neophodni, ali da bi trebali čistiti iza sebe. Nisu svi istog mišljenja, Josip Bepo Fafanđel je živopisno opisao stajalište Rabljana o traktorima i prometu.
– Mi se vraćamo u povijest kada smo tovarima i kariolama nosili stvari u Gornju ulicu. Traktori meni ne smetaju, a svaki dan mi prolaze pored kuće. Slično vrijedi i za parking. Pa neću se valjda parkirati u Kamporu da bi došao do grada, rekao je Fafanđel.
Jedan građanin prigovorio je da je Fjera prošle godine bila najgora do sada, a zanimalo ga je i zašto gradonačelnik nije za vrijeme Fjere nosio svečanu povijesnu odoru kneza, kao i njegovi prethodnici.
– Meni su rekli da je Fjera bila odlična, dakle očito je to stvar mišljenja. A što se tiče moje odjeće, gradonačelnikova uloga je da stvori uvjete, odnosno financije za udruge koje organiziraju Fjeru. Bilo bi pretenciozno od mene da oblačim uniforme od pet-šest tisuća kuna, a udruga koja radi na Fjeri dvije godine ne dobije ni kune, rekao je Grgurić, dodavši da je za sličnu manifestaciju u San Marinu tamošnja gradonačelnica bila u trapericama.
Posebno je emotivan bio istup jedne građanke koja je izrazila razočaranje gradonačelnikovom odlukom da se njihovom iznajmljenom poslovnom prostoru na Trgu Municipium Arba, u prizemlju Vile Danice, između kafića Revelin i Velum, ne odobri zahtjev za dodjelu terase. Bila bi to još jedna terasa na trgu na kojem ih je već smješteno nekoliko. »Mi smo ovdje domicilno stanovništvo, kicari, a svi su dobili terasu osim nas«, žalila se žena. Grgurić je odgovorio da je riječ o tvrtki iz Osijeka koja je na trgu željela otvoriti pizzeriju. »Donio sam odluku temeljem nacrta, jeste li vidjeli nacrt«, upitao je Grgurić, sugerirajući da bi takvom terasom trg ostao bez prolaza. Inače, i prošle je godine ugostiteljski objekt Revelin, odmah pored, nudio pizze.
Najtamniji grad
Potom je uslijedio neizbježni dio o glasnoj glazbi, kao dio vječne rasprave o tome treba li starom gradu noćni život ili ne.
– Moji gosti dobivali su živčani slom zbog muzike u dva ujutro, rekao je jedan građanin, a neki su tražili točan raspored manifestacija da mogu ne iznajmiti apartmane u te dane jer, kako tvrde, zbog loših kritika na muziku to im donosi više zla nego koristi.
– Ja nisam potpisao niti jednu feštu do poslije jedan sat u noći, rekao je Grgurić, dodavši da manifestacije dovode ljude koji će više trošiti.
Razgovaralo se i o manjku osvjetljenja u gradu i o baštini općenito. Jedan građanin Rab je nazvao najtamnijim gradom, a posebno je apostrofirao Donju ulicu.
– Manjak osvjetljenja i uređenja povijesne jezgre posljedica je kontinuirane nebrige. O tome mora odlučivati struka, dakle potrebna je zakonska podloga. To još nije napravljeno i neće ići brzo. Donja ulica izgleda nedopustivo. Ali 95 posto je spremna za rekonstrukciju. Imamo agenciju koja radi na apliciranju za financiranje za 6 milijuna kuna, rekao je Grgurić, dodavši da se planira ulicu popločiti kamenom od sedam centimetara.
