Želimo ostaviti trajni trag i upoznati zajednicu s onime sa čime je tisuću godina živjela. Sve što je ovaj otok, intelektualno i u svim drugim kontekstima, u to vrijeme dao od sebe, dao je uz pomoć benediktinstva koje je danas manje-više zaboravljeno, rekao je dr. sc. Dušan Mlacović
RAB Konferencijom za novinare u samostanu sv. Andrije u Gornjoj ulici i predavanjem dr. sc. Dušana Mlacovića u Kongresnoj dvorani Grand hotela Imperial, jučer je započeo trogodišnji projekt obilježavanja tisuću godina rapskog benediktinstva. Kao godina od koje će uskoro proći tisuću uzeta je 1018., kada datira najstariji pisani spomen na rapskoga biskupa benediktinca Madija. Pretpostavlja se da je rapsko benediktinstvo i starije od toga.
Autori projekta su časna majka Marija Marina Škunca iz danas jedinog benediktinskog svetišta na Rabu, samostana sv. Andrije, i dvoje znanstvenika rapskoga porijekla, Riječanka Saša Potočnjak i Ljubljančanin Dušan Mlacović. Kako su istaknuli, jedan od glavnih ciljeva im je približiti benediktinsku baštinu i današnje njezine sljedbenike, rapske sestre benediktinke, ostalim Rabljanima. Ili kako je naglasio profesor Mlacović – vratiti sinergiju između ove dvije zajednice koja je nekad postojala. Ta sinergija, naime, danas je ozbiljno narušena, pa osim što načelno znaju da iza zidina pri vrhu staroga grada u klauzuri žive »neke časne sestre«, Rabljani o svojim susjedama benediktinkama znaju jako malo.
Istraživanje baštine
– Naša je želja da se život ovog samostana približi okolini jer se ta veza sve više gubi. Čak do te mjere da domaćini turistima, kada prolaze ovuda, govore pogrešne podatke o nama, istaknula je časna majka Škunca.
Osim spomena biskupa Madija 1018. godine, značajna godina za povijest rapskog benediktinstva je 1059., kada je osnovana opatija sv. Petra u Supetarskoj Dragi. Nakon nje nastali su opatija sv. Stjepana u Barbatu, samostan sv. Ivana Evanđelista u gradu te samostan sv. Andrije, koji su, ako ne i ranije, nastali u 11. i 12. stoljeću. Opatije u Dragi i Barbatu prestale su postojati u 15. stoljeću, dok je samostanski kompleks Ivana Evanđelista u 13. stoljeću prepušten franjevcima.
– Želimo ostaviti trajni trag i upoznati zajednicu s onime sa čime je tisuću godina živjela, pogotovo prvu polovicu tih tisuću godina. Sve što je ovaj otok, intelektualno i u svim drugim kontekstima, u to vrijeme dao od sebe, dao je uz pomoć benediktinstva koje je danas manje-više zaboravljeno. Ali ono i danas, kao nematerijalna baština, živi u svim Rabljanima, a da to i ne znaju. A kao materijalna baština prisutno je na terenu. Ovaj projekt je početak istraživanja te baštine, rekao je dr. sc. Mlacović, dodavši da tu baštinu treba staviti u funkciju, primjerice turističku te pohraniti za budućnost.
Trogodišnji projekt
Projekt će trajati tri godine, sa završnicom 2018. kada se navršava tisuću godina od prvog spomena biskupa Madija. Kako je istaknula dr. sc. Potočnjak, tijekom te tri godine odvijat će se pet vrsta aktivnosti.
– U prvom redu to su radionice časnih sestara benediktinki u ovim prostorijama. Sudionici će moći sudjelovati u izradi tradicijskih proizvoda koji se stoljećima rade u ovom samostanu, primjerice najpoznatijeg od njih, rapske torte, čiji se recept u samostanu čuva u tajnosti. To su i kreme od otočnoga bilja, tinkture od otočnoga bilja, liker Rosolio… Drugi element projekta je ciklus javnih predavanja po cijelome otoku, u gradu, Supetarskoj Dragi, možda i u Barbatu. Predavanja su osmišljena na način da ih vode renomirani predavači s hrvatskih i europskih sveučilišta. Kada ih bude vodila časna majka Marina, održavat će se u samostanu, naglasila je Potočnjak. Sestre iz samostana sv. Andrije, naime, žive u klauzuri, što znači da ne izlaze iz prostora samostana.
Treći element projekta bit će dan otvorenih vrata, kada će grupe posjetitelja uz organizirano vođenje posjetiti dijelove samostana.
Dan otvorenih vrata
– Sljedeća faza je arheološko istraživanje sa svrhom ubikacije biskupske palače, a posljednja faza, u kojoj će se objediniti rezultati istraživanja i sudjelovanja lokalne zajednice, bit će izrada monografije, i to znanstvene, a ne popularne. Korisnici projekta bit će građani, učenici, turistički djelatnici, djelatnici u kulturi, gospodarstvenici i uopće najšira domaća i inozemna zajednica, rekla je Potočnjak, naglasivši da je u tijeku izrada vizualnog identiteta projekta, pa će se uskoro otvoriti odgovarajući facebook profil na kojem će se zainteresirani moći informirati i pratiti aktivnosti.
