Snimio Anto RAVLIĆ
Sviram još uvijek, vodit ću yogu za odrasle, zanima me energetska medicina. Ne bojim se dosade, nema šanse, kaže Švarc koji je nagradu dobio na kraju plodonosne sportske i nastavničke karijere
CRIKVENICA Džoni Švarc, nastavnik tjelesnog u crikveničkoj Osnovnoj školi Vladimira Nazora, dobio je nagradu za životno djelo na proglašenju najboljih sportaša Primorsko-goranske županije. Švarca je za nagradu predložio Savez školskih sportskih društava Primorsko-goranske županije. Nagrada je stigla u godini kada će na kraju školske godine, nakon 40 godina provedenih u školi, Švarc reći zbogom nastavi. No, ne i sportu.
Džoni Švarc je rođen u Rijeci 1950. godine, gdje je završio Pedagošku akademiju i stekao zvanje nastavnika fizičke kulture. Prva sportska ljubav je atletika. U Atletskom klubu Kvarner neprekidno je, svakodnevno, trenirao 14 godina.
Kao junior je osvojio treće mjesto u bivšoj državi u disciplini 110 metara prepone. U istoj disciplini 1973. godine postaje prvak Hrvatske, a godinu poslije i prvak Hrvatske u štafeti 4×100 metara te ulazi u hrvatsku reprezentaciju.
Veteranski prvak
Švarc je aktivni atletski veteran. Državni je rekorder u trčanju na 60 metara i na 60 metara s preponama. Prije četiri godine postao je veteranski prvak Hrvatske u bacanju kugle i trčanju na 60 metara s preponama. Na svjetskom prvenstvu u atletici 2004. godine u Njemačkoj Švarc kao hrvatski reprezentativac osvaja 14. mjesto na 60 metara s preponama.
Crikvenički nastavnik je i međunarodni atletski sudac, godinama je trenirao mlade atletičare u Kvarneru i crikveničkom Jadranu. I danas vodi atletsku sekciju škole koju je sam osnovao. Od 1995. godine postaje voditelj Školskog sportskog društva Kaštel OŠ Vladimir Nazor koje od tada niže mnogobrojne uspjehe.
I tu nije kraj. Dva desetljeća je dobitnik nagrade za životno djelo učio učenike skijanju, pet godina je vodio školu tenisa, a tri desetljeća vodi rekreaciju za odrasle i yogu. I još ostane slobodnog vremena za planinarenje, stolni tenis i bicikl. I ako bi netko pomislio da je cijeli život posvećen sportu, vara se. Pet desetljeća Švarc svira gitaru, u Glazbenoj školi u Crikvenici prvi je učitelj klasične gitare, godinama svira u limenoj glazbi.
Rezultati
Švarc je posebno ponosan na rezultate svojih učenika. Do 2003. godine, do kada su se održavala pojedinačna prvenstva u atletici za osnovne škole, Švarc je odgojio devet prvaka, pet viceprvaka i osmero brončanih. ŠSD Kaštel je 2008. godine proglašeno najboljim školskim sportskim društvom u PGŽ-u u konkurenciji 53 osnovne škole. Iste godine Švarc dobiva nagradu kao najuspješniji sportski djelatnik u školskom sportu Županije. Švarcovi učenici 33 puta su bili prvaci Županije u atletici, stolnom tenisu, nogometu i Taekwandou te dva puta državni prvaci u atletici.
Nakon svega, hoće li mirovina donijeti malo monotonije?
– Sigurno je da mi neće biti dosadno. Sviram još uvijek, vodit ću yogu za odrasle, zanima me energetska medicina, duhovnost općenito. Ne bojim se dosade, nema šanse, kaže Švarc.
Još jedna dvorana
Što bi volio vidjeti u Crikvenici, kad je u pitanju sport, pitamo dobitnika nagrade za životno djelo.
– Fali još jedna dvorana, imamo tri, ali su svi termini popunjeni. Crikvenici treba i bazen, šteta da je atletika svedena na asfalt. Napravljeno je samo zaletište od tartana za skok u dalj pa je to druga priča. Imamo uvjete za pripreme atletičara. Još 1977. godine, nakon iskustva s priprema švedskih atletičara na Kantridi, koji su punili hotele u Opatiji i plaćali termine atletskom klubu, predlagao sam da se Crikvenica orijentira k atletskim pripremama, no do danas nismo ništa učinili. Bez obzira, uvjeti za organizirano bavljenje sportom u Crikvenici su fantastični, neusporedivo bolji nego nekad, ističe Švarc.
Kako je izgledalo biti nastavnik 1978. godine, a kako danas?
– Disciplina je nekad bila puno bolja, problem je odgojni moment. Nekad je bilo dvostruko više djece u razredima. I po 38. Danas ih je 18-20 pa je ipak teže raditi. To je pitanje kućnog odgoja koji je zakazao, nema poštovanja, to ne postoji, upozorava Švarc.
