Povratak u rutinu

Zašto smo nakon godišnjeg odmora ponekad umorniji nego prije njega? Postoji objašnjenje

Mija Dropuljić

FOTO: iStock

FOTO: iStock

Povratak s odmora ne donosi uvijek očekivani osjećaj svježine i energije, a za to postoji nekoliko sasvim logičnih razloga.



Godišnji odmor zamišljamo kao vrijeme u kojem ćemo napuniti baterije, naspavati se i vratiti svakodnevnim obavezama puni energije. No stvarnost ponekad izgleda sasvim drugačije. Prvi radni dani nakon odmora mogu biti obilježeni umorom, manjkom koncentracije, pospanošću i osjećajem da nam je potreban još jedan odmor.


Takvo stanje nije neobično. Način na koji provodimo godišnji odmor, promjene u ritmu spavanja, putovanja, ali i nagli povratak obavezama mogu utjecati na to kako ćemo se osjećati kada slobodnim danima dođe kraj.


Tijekom odmora potpuno mijenjamo ritam


Jedan od najčešćih razloga krije se u promjeni svakodnevne rutine. Tijekom radnih tjedana većina nas ustaje, jede i odlazi na spavanje u približno isto vrijeme. Na godišnjem odmoru ta pravila često nestaju.




Odlazimo kasnije na spavanje, dulje spavamo, jedemo u drugačije vrijeme i više vremena provodimo vani. Nekoliko dana takvog rasporeda dovoljno je da se tijelo prilagodi novom ritmu.


Problem nastaje kada se posljednjeg dana odmora vratimo kući, a već sljedećeg jutra alarm ponovno zvoni u šest ili sedam sati. Tijelu treba vremena da se ponovno prilagodi starom rasporedu, zbog čega se prvih dana možemo osjećati pospano i usporeno.



FOTO: iStock

Aktivan odmor nije nužno i fizički odmor




Putovanja mogu biti fantastična, ali često nisu osobito odmarajuća. Ranojutarnji letovi, višesatne vožnje, promjene smještaja, cjelodnevno razgledavanje gradova, planinarenje ili druge aktivnosti znače da se tijekom godišnjeg odmora ponekad krećemo i više nego tijekom uobičajenog radnog tjedna.


Ako svakog dana pokušavamo maksimalno iskoristiti destinaciju, raspored lako postane jednako intenzivan kao onaj kod kuće. Razlika je samo u tome što smo poslovne sastanke zamijenili znamenitostima, izletima i rezervacijama.


Zbog toga se s aktivnog putovanja možemo vratiti prepuni dojmova, ali fizički umorni.


Želimo nadoknaditi sve što tijekom godine ne stignemo


Godišnji odmor često nosi i određena očekivanja. Želimo putovati, družiti se, pročitati knjige koje mjesecima čekaju na polici, otići na izlete, posjetiti obitelj i prijatelje i konačno obaviti sve ono za što tijekom radnog tjedna nemamo vremena.


U pokušaju da što bolje iskoristimo slobodne dane možemo ih pretvoriti u još jedan popis obaveza.


Umjesto prostora za odmor dobivamo raspored koji je ispunjen od jutra do večeri. Čak i kada su sve aktivnosti ugodne, tijelu i mozgu i dalje nedostaje vrijeme u kojem zaista ne moramo ništa.


Putovanje samo po sebi može biti iscrpljujuće


Povratak kući često je jedan od najnapornijih dijelova odmora. Gužve na cestama, čekanje u zračnim lukama, kašnjenja, pakiranje i raspakiravanje lako pojedu posljednji dan koji smo planirali provesti odmarajući.


Kod udaljenijih putovanja tu je i promjena vremenskih zona. Poremećen unutarnji ritam može uzrokovati probleme sa spavanjem, pospanost tijekom dana i poteškoće s koncentracijom još nekoliko dana nakon povratka.


Čak i kada nema vremenske razlike, kasni dolazak kući večer prije povratka na posao nije najbolji recept za odmoran početak radnog tjedna.



FOTO: iStock

Mozak se mora ponovno prebaciti u radni način


Tijekom godišnjeg odmora privremeno se udaljavamo od poslovnih zadataka, rokova, e-mailova i svakodnevnih odluka. Povratkom na posao sve nas to ponovno čeka, često odjednom.


Inbox je pun, zadaci su se nakupili, kolege imaju pitanja, a kalendar se ponovno puni sastancima. Nakon razdoblja u kojem smo imali veću slobodu odlučivanja o vlastitom vremenu, nagla promjena može djelovati posebno iscrpljujuće.


Zato osjećaj umora nakon odmora nije uvijek isključivo fizički. Dio može biti povezan upravo s mentalnim naporom ponovnog prilagođavanja radnoj rutini.


Nekoliko mirnijih dana može olakšati povratak


Ako je moguće, korisno je ostaviti barem jedan dan između povratka s putovanja i prvog radnog dana. Taj dan ne mora biti ispunjen obavezama. Dovoljno je raspakirati stvari, vratiti se u uobičajeni ritam obroka, otići ranije na spavanje i pripremiti se za tjedan.


Također može pomoći ako posljednjih nekoliko dana odmora postupno vratite vrijeme odlaska na spavanje i buđenja bliže svojoj svakodnevnoj rutini.


Prvih dana na poslu, kada je to moguće, nemojte pokušavati nadoknaditi sve propušteno u nekoliko sati. Odredite prioritete i ostavite si malo vremena za ponovno hvatanje ritma.


Godišnji odmor ne mora završiti osjećajem potpune regeneracije da bi ispunio svoju svrhu. Ponekad smo nakon putovanja fizički umorni, ali mentalno rasterećeni, puni novih iskustava i spremniji za svakodnevicu. A tijelu jednostavno treba još nekoliko dana da to sustigne.