Godišnji odmor za većinu zaposlenih u Njemačkoj ne znači potpuni odmak od posla, pokazuje istraživanje Bitkoma, prema kojem je čak 66 posto radnika i tijekom odmora poslovno dostupno. Najčešće odgovaraju na SMS-ove i poruke putem aplikacija poput WhatsAppa, što čini 62 posto ispitanika, dok ih 61 posto odgovara na telefonske pozive. Poslovnu e-poštu tijekom odmora prati i na nju odgovara 22 posto zaposlenih, dok se 14 posto uključuje u videopozive. Među onima koji su dostupni, njih 53 posto kaže da to očekuju kolege, a 47 posto navodi očekivanja nadređenih. Klijenti dostupnost očekuju od 34 posto ispitanika, dok 16 posto zaposlenih kaže da je dostupno isključivo vlastitom odlukom. Iz Bitkoma upozoravaju da fleksibilnost ne bi smjela značiti stalnu dostupnost zaposlenika, posebice tijekom godišnjeg odmora.

Osjećaj odgovornosti

Radom u vrijeme godišnjeg odmora opterećuje se i dio hrvatskih građana.

– Dok sam na godišnjem odmoru znam s vremena na vrijeme otvoriti mailove, ali ne svaki dan. Uglavnom pregledavam mailove vezane za projekte koje imam izvan svakodnevnog posla. Ne nosim laptop sa sobom na godišnji, ali zato je sve na mobitelu. Moji poslodavci me ne gnjave dok sam na godišnjem, ali ja osjećam odgovornost pratiti s vremena na vrijeme što se događa te imam li mailova s kojima se moram pozabaviti. Još mi se nije dogodilo da sam morao zbog posla prekinuti godišnji odmor i trudim se isključiti se od zbivanja u firmi dok odmaram, rekao je Ivan.

Upravo spomenuta odgovornost našeg sugovornika otkriva da se ipak ne isključuje sto posto od posla dok je na godišnjem, a zašto je to tako pitali smo psihologa Ivana Modrušana.

– Imam razne teorije. Mlađi su jedno, ljudi srednjih godina nešto drugo, a stariji pak nešto treće. Mislim da mlađi ljudi osjećaju pritisak, njihove ambicije i potreba ih tjeraju u stres. Ljudi u srednjim godinama imaju već neku rutinu i možda su otporniji na stres jer su već razvili neke tehnike, a stariji ljudi, po mom mišljenju, nemaju ništa protiv da su funkcionalni i aktivni, štoviše, to ih uzbuđuje, rekao je Modrušan. Ističe kako postoje razne organizacije u kojima ljudi moraju biti dostupni, a ondje gdje to nije slučaj onda je to stvar psihologije i nekakvog odnosa.

– Ne treba biti stalno dostupan, nije to uvijek dobro. Ako je netko pripadnik HGSS-a, onda je jasno da je stalno dostupan, ali ako je riječ o primjerice tajnici koja treba donijeti izvješće, onda je to nešto sasvim drugo, objasnio je psiholog i dodaje da primjerice sjedenje na plaži i razmišljanje o poslu spada pod OKP (opsesivno kompulzivni poremećaj). Pitali smo ga može li rad tijekom godišnjeg dugoročno dovesti do burnouta. »Može, ako netko zbog svoje ambicije sebe ne čuva, mogao bi stradati«, odgovorio nam je. Istaknuo je kako je danas teže nego prije 10 ili 15 godina ostati nedostupan zbog pojave pametnih telefona. »Biti nedostupan je vještina«, dodao je.

Komunikacijski alati

U Hrvatskoj udruzi poslodavaca kažu da digitalizacija, komunikacijski alati i sve veća primjena rada na izdvojenom mjestu mijenjaju nekada jasno postavljene granice između radnog i privatnog vremena, no HUP ističe da nije riječ o općem trendu koji vrijedi za sve poslodavce i djelatnosti. Situacija ovisi o sektoru, vrsti posla, razini odgovornosti i organizaciji rada, pa radnik u proizvodnji ili ugostiteljstvu uglavnom nema potrebu biti dostupan izvan radnog vremena, dok se u ICT-u, komunikacijama, marketingu i savjetodavnim djelatnostima povremena dostupnost može pojaviti i tijekom godišnjeg odmora. Rad na daljinu i hibridni modeli rada nedvojbeno su učinili granicu između poslovnog i privatnog vremena manje vidljivom, donoseći veću fleksibilnost, ali i rizik da se radno vrijeme »rastegne« ako nisu jasno postavljene granice dostupnosti. HUP pritom naglašava da godišnji odmor prvenstveno služi odmoru i oporavku zaposlenika te da povremena dostupnost ne bi smjela prerasti u kontinuirano očekivanje. Prema HUP-u, u Hrvatskoj zasad nema reprezentativnog istraživanja koje bi pokazalo koliko radnika tijekom godišnjeg odgovara na poslovne mailove, pozive ili obavlja radne zadatke. Hrvatski poslodavci nemaju jedinstvenu praksu, a dostupnost zaposlenika uglavnom se pojavljuje kao iznimka u specifičnim djelatnostima ili na radnim mjestima koja zahtijevaju kontinuitet poslovanja. Dobra organizacija podrazumijeva da se odgovornosti zaposlenika koji odlazi na godišnji unaprijed prenesu na druge članove tima, uz jasno definiranje situacija u kojima je kontakt doista nužan. HUP smatra da jasna pravila mogu zaposlenicima dati sigurnost da tijekom odmora ne moraju provjeravati poslovne komunikacijske kanale, dok istodobno moraju biti dovoljno fleksibilna da uvaže specifičnosti pojedinih djelatnosti. Poslodavcima preporučuju unaprijed odrediti zamjenu, koristiti automatske odgovore na e-mailu, definirati procedure za hitne situacije i izbjegavati slanje nepotrebnih zadataka zaposlenicima na odmoru. HUP zaključuje da rješenje ne vidi u jednom univerzalnom modelu za sve poslodavce, već u jasnim pravilima, dobroj organizaciji i kulturi međusobnog povjerenja, pri čemu se u kvalitetno organiziranim sustavima sve više naglasak stavlja na rezultate i odgovornost, a manje na to je li zaposlenik stalno online.